Ne zna se sve, kaže, ali se zna da je vakcinacija suvereno sredstvo posebno protiv virusnih infekcija jer je tu broj lijekova ograničen.
– Kada sam ja studirala medicinu svi oni koji su prolazili vježbe na Infektivnoj klinici zapamtili su malog Stevicu koji je bio totalno paralizovan, na vještačkim plućima jer se razbolio od dječije paralize. Tad nije bilo vakcine za dječiju paralizu, ali sada je polio praktično istrijebljen zahvaljujući vakcini – navela je primjer virusolog u penziji.
Zbog toga u 21. vijeku uopšte ne treba postavljati pitanje da li da se vakcinišemo ili ne.
– To je suvišno pitanje i to nije u skladu sa medicinom. Imamo bolesti i virusa gdje nemamo vakcine, poput one za virus HIV-a, jer je taj virusa varijabilne i prevrtljive, ali korona nije takva – kaže doktorka Kuljić Kapuljica.
Kada je riječ o potencijalnom riziku za trudnice ili hronične bolesnike doktorka kaže da su uputstva za određene bolesti već donijeta upravo da se pacijenti ne bi vraćali.
– Zbog toga su potrebna opsežna upustva za indikacije i kontraindikacije na vakcinu. Sigurno da postoji niz nedoumica i zato stručnjaci treba da donesu što striktnija uputstva – smatra virusolog u penziji.
Zadovoljna je odzivom na vakcinaciju pod uslovom da se takav trend nastavi kako bi se stekao kolektivni imunitet.
– Ja pravim poređenje sa starim korona virusom, a to je minumim 60 do 70 odsto imunih bilo vakcinisanjem ili stečenim imunitetom, što to je oko milion i po ljudi za našu zemlju – navodi doktorka Kuljić Kapuljica.
Ističe i da je vrlo važno da ljudi znaju koliko je potrebno da prođe vremena dok ne steknu imunitet poslije vakcinacije.
– Kada se uradi potpuna vakcinacija, odnosno prime obje doze, kod većine ljudi stvara se puna imunost poslije 15 dana. Međutim, kod nekih ljudi imuni sistem reaguje sporije i može da potraje i do mjesec dana – rekla je virusolog u penziji doktorka Nada Kuljić Kapuljica.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu