Zabrinjavajuće je i to što se kod djece javljaju sistemska oboljenja nakon preležanog kovida, zbog čega se dejca vraćaju u bolnicu, iako je najčešće lakša klinička slika, rekla je za Beograd na Blic doktorka Snežana Rsovac, pedijatar, pulmolog i načelnik intenzivne njege Univerzitetske dječje klinike u Tiršovoj ulici.
Broj novoobljolelih od kovida u Srbiji raste iz dana u dan, a danas se upalio crveni alarm. Prešli su kritičnu brojku od 1.000 novozaraženih za dan. A prema procjenama, 10 odsto zaraženih su djeca. Oni najčešće preleže kovid sa blagim simptomima, ali ne i bez posljedica.
Bilo je mnogo slučajeve, najčešće dječaka
Od juna prošle godine bilo je mnogo slučajeva, najčešće dječaka, koji su četiri do šest nedjelja nakon infekcije dobili šok, odnosno multisistemski inflamentorni sindrom kod djece koji je povezan sa kovidom – kaže doktorka Snežana Rsovac.
Prema njenim riječima, dosta njih je završilo na mehaničkoj ventilaciji uz agresivnu terapiju šoknog stanja. Oni se jesu svi oporavili, ali, dodaje, u svijetu su zabilježeni i smrtni slučajevi. Inflamatorni odgovor, kavasakijeva bolest, deijabetes, pojava hiperglikemije. To su neke posljedice koje ćemo mi tek sagledavati. Sada su u toku studije kod nas, a u svijetu već izlaze značajni radovi – kaže Rsovac.
Kod djece je, kaže Rsovac, bilo i dugotrajnog održavanja pankreasne funkcije poslije kovida. Iako nije to tako veliki broj, to nije razlog da ne vodimo računa o tome – naglasila je.
Najčešća zaraza na porodičnim okupljanjima
Djeca se najčešće zaraze na porodičnim okupljanjima. Postoji mogućnost i u vrtiću da prenesu među sobom, međutim mnogo češće se virus prenosi sa odraslih na djecu. Ima slučajeva da djeca dođu sa ljetovanja zaražena, međutim, to nije razlog širenja zaraze među najmlađom populacijom. Ne mogu da optužim da je ljetovanje bio glavni import virusa. Virus je i kod nas bio prisutan, ne u toj mjeri, ali je postojao. Razlog većeg broja oboljele djece je što se više družimo i okupljamo, a nismo sproveli prevenciju – objašnjava dr Rsovac.
Ona je podsjetila da je Fajzer vakcina odobrena za starije od 12. godina. Takođe, apelovala je na roditelje da se vakcinišu, jer kada su oni vakcinisani, manje su šanse da će i njihovo dijete zaraziti.
Doktori se plaše septembra
Polazak u školu je i dalje neizvjestan. Različiti su stavovi o tome da li djeca treba da se vrate u školeske klupe od septembra ili ne. Dok čelnici Grada Beograda smatraju da treba da se nastavi sa životom i da djeca treba da se vrate na redovnu nastavu, epidemiolozi ne slažu sa tim.
Doktorka Rsovac smatra da se zbog sve više oboljele djece, a s obziorm na postojeći trend, može očekivati da će od septembra poslaskom u škole biti još više.
Epidemiolog Predrag Kon izjavio je nedavno da je jedino logično rješenje koje vidi za početak školske godine odvajanje vakcinisanih od nevakcinisanih učenika starijih od 12 godina – oni koji su primili vakcinu da idu na nastavu, a oni koji nisu da budu na onlajn nastavi. Međutim, ubrzo je korigovao svoj stav, jer se ispostavilo da je ta opcija teško izvodljiva.
Stav Ministarstva prosvjete
Prema dopisu koji je iz Ministarstva prosvjete stigao u škole, đaci do petog razreda od 1. septembra polaze regularno u školu u kompletnom sastavu, ali moraće da nose zaštitne maske u zatvorenom prostoru.
Stariji od 12 godina takođe se vraćaju u školske klupe, ali u razređenim odjeljenjima. S druge strane, fizičko, muzičke i kreativne aktivnosti koje zahtijevaju kolektivno učešće mogle bi biti dopuštene, ali samo na otvorenom.
Roditelji će najvjerovatnije moći da zatraže onlajn nastavu za dijete, ako procijene da je iz nekog zdravstvenog razloga to neophodno. Ipak, to je samo u planu, a konačan odgovor slijedi nakon što se prije polaska u školu procijeni trenutna epidemiološka situacija.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu