Po posljednjim podacima Zavoda za statistiku RS, indeks prometa trgovine na malo u januaru ove godine realno je veći za deset odsto u odnosu na prvi mjesec prošle godine.
Milenko Krajišnik, predsjednik Fiskalnog savjeta RS i dekan Ekonomskog fakulteta Banjaluka, za Srpskainfo ocjenjuje da je veoma nezahvalno takav zaključak izvesti na osnovu podataka iz januara. – To je praznični mjesec kada su razne akcije i sniženja. Tada imamo dosta naših ljudi iz dijaspore koji troše ovdje novac – kaže Krajišnik.
U Fiskalnom savjetu Republike Srpske, kako kaže, uglavnom računaju ličnu potrošnju na godišnjem nivou.
– Za računicu koristimo statističke podatke, ali ne gledamo samo indeks prometa u maloprodaji i inflaciju. Uzimamo u obzir vrijednost bruto domaćeg proizvoda, pa se gleda i vladina potrošnja i investicije – navodi Krajišnik.
Takođe, kaže da se ne može uzeti u obzir samo promet u maloprodaji posredstvom fiskalnih kasa jer postoji potrošnja koja je van tog sistema, a to su mnoge usluge preduzetnika i zanatlija koji nisu u sistemu PDV.
Kaže da se i mnogo ravnamo po dešavanju u Banjaluci, najvećem gradu Srpske, u koju dolaze ljudi sa svih strana i kupuju.
– Nedavno u jednu zlataru nisam mogao da uđem od gužve. Ali to uopšte ne mora da znači da su sve naši sugrađani. Hoću da kažem da je jedno potrošnja građana Republike Srpske, a drugo je ukupan promet u kojem učestvuje svaki potrošač bez obzira odakle je – objašnjava Krajišnik.
Murisa Marić, Udruženje za zaštitu potrošača DON, za Srpskainfo kaže da je situacija kod potrošača ipak drugačija u odnosu na ono što kaže statistika.
– Ulazimo u treću godinu kako se stalno mijenjaju potrošačke navike, barem nas koji stalno živimo na području RS. Potrošačke navike diktira zapravo količina novca koju posjedujemo, a zbog inflacije, novac je manje vrijedan a hrana sve skuplja. Srećom, gotovo svaki mjesec je kod nas neki praznik pa dođe dijaspora koja ovdje potroši nešto više ili ih u ovim drugim mjesecima šalje porodicama – kaže Marićeva.
Međutim, navike potrošača su se, kako kaže, promijenile, pa tako sada u trgovinama svi zagledaju svaki artikl, obraćaju pažnju na gramažu, drže spisak u ruci, letke sa akcijama, promocijama ili bilo čemu što će omogućiti da se neki artikl kupi po nižoj cijeni.
– Bez obzira na pad cijena goriva koje je sada znatno jeftinije u odnosu na prethodni period, imamo na sceni poskupljenja hrane i usluga. Pozivaju se na poskupljenje struje. A ljudi moraju da se hrane, ali se kupuju manje količine, po dvije-tri banane, po dvije-tri jabuke, jedan-dva limuna itd. Kupuju koliko mogu u tom trenutku sebi da priušte. Tako je sindikalna potrošačka korpa mnogima postala korpa želja – ilustruje Marićeva.
Ona je uvjerena da su mnoge porodice i sa prosječnim primanjima u Srpskoj primorane da se odreknu nečega zbog visoke inflacije.
– Svako zna čega se odrekao. Kupuje se jeftina roba, kupuju se jeftine patike, garderoba i slično – navodi Marićeva.
Jedan Banjalučanin nedavno je napisao kako porodično godinama kupuju u jednom tržnom centru koji svaki mjesec ima katalog sa kuponima proizvoda koji se mogu taj mesec kupiti po nižim cijenama.
– I nikad nije bilo kao sad da: ako dobiješ katalog, već su artikli sa snjiženja pokupovani ili nema kataloga jer je narod razgrabio – ilustrovao je on situaciju građana.
Godišnja januarska inflacija u Republici Srpskoj iznosi 13,4 odsto, a najviše je poskupjela hrana koju u prosjeku plaćamo po cijenama većim za 23,2 odsto. Ovo su podaci Zavoda za statistiku RS po kojima je prevoz skuplji za 16,3 odsto, a električna energija za 12,4 odsto.
Januarska inflacija u odnosu na prethodni mjesec, decembar 2022. godine, iznosi 0,6 odsto.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu