Svijet

SVIJET U TRCI ZA IMUNIZACIJOM Bogate zemlje razgrabile vakcine, podrška siromašnima NEDOVOLJNA

Cijeli svijet je u istom loncu, kada je u pitanju pandemija. Ali kada se radi o nabavci vakcina, bogate zapadne zemlje kupuju što više mogu.

SVIJET U TRCI ZA IMUNIZACIJOM Bogate zemlje razgrabile vakcine, podrška siromašnima NEDOVOLJNA
FOTO: SHUTTERSTOCK

Podrška siromašnijima je nedovoljna, a rješenje bi bilo jednostavno ukinuti patent, piše Blic.

Već do kraja godine bi na tržištu mogle da se nađu stotine miliona doza odobrenih vakcina. Ali, prema studiji američkog univerziteta Djuk, već sada su polovinu proizvodnje za sebe obezbjedile najbogatije zemlje čije stanovništvo čini tek mali dio svjetske populacije.

Činjenice govore suprotno od lijepih riječi koje su se čule o pokretanju globalne platforme Kovaks (Covax) gdje je, pod vođstvom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), okupljeno 186 država koje bi trebalo da učestvuju u pravednoj raspodjeli vakcina.

Pročitajte još

– Zajedno obezbjeđujemo milione doza za siromašne zemlje – rekla je šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Evropska unija je za sistem Kovaks donirala 800 miliona evra. Pa ipak, do kraja godine će ovaj sistem obezbjediti doze vakcine dovoljne za imunizaciju svega 200 miliona ljudi širom svijeta.

Humanitarna organizacija Lekari bez granica kritikuje što Kovaks ne raspolaže dovoljnim sredstvima i zavisi od donacija. Osim toga, kažu u ovoj organizaciji, bogate zemlje su razgrabile sve vakcine kojih su mogle da se dočepaju.

Recimo, Evropska unija je već do kraja iduće godine obezbjedila dvije milijarde doza, što je dovoljno za imunizaciju milijardu ljudi – a EU će, bez Velike Britanije, imati oko 450 miliona stanovnika.

Preskupe vakcine

– Svakako je dostignuta dimenzija da Evropa može nešto i da prepusti drugima – kaže evropski poslanik i ljekar Peter Lize.

Taj njemački demohrišćanin naglašava da je važno što ugovori Brisela i proizvođača vakcina izričito dopuštaju da EU „besplatno ili za male pare“ ustupi vakcine trećim zemljama.

Tako se cementira zavisnost zemalja u razvoju od EU, kritikuje Ane Jung iz organizacije za ljudska prava Mediko internešnal.

– To ne može da riješi načelno pitanje pravedne raspodjele vakcina – kaže on.

Uz to postoji i problem sa transportom, prevashodno Bajontekove vakcine koju proizvodi američki Fajzer – ta vakcina mora da bude u posebnim zamrzivačima na minus 70 stepeni. Kako je nedavno za “Dojče vele” rekao njemački naučnik Mihael Piontek, održavanje tako hladnog lanca nije moguće u tri četvrtine svijeta.

Piontek je ukazao da su cijene vakcina preterane. Recimo, poznato je da SAD plaćaju Biontekovu vakcinu 17 dolara po dozi, dakle 34 dolara po osobi. Piontek, koji takođe radi na razvoju vakcine na bazi kvasca i već je prodao licence dvjema velikim azijskim firmama, tvrdi da će njegova vakcina moći da košta manje od jednog evra po dozi.

Masovna proizvodnja umjesto zaštite patenata

Neki kritičari podsjećaju da je EU iz budžeta – dakle novcem svih građana – izdašno podržala istraživanja te da zato na neki način polaže prava i na vakcinu kao krajnji proizvod.

– Pravo na zdravlje kod nasušno neophodnih vakcina ima takvu težinu, da bi vakcine mogle da se proglase globalnim javnim dobrom – smatra Karina Tojrer iz Evropskog centra za ustavna i ljudska prava.

Ona podsjeća da sporazum o intelektualnoj svojini (TRIPS) omogućava državama da ograniče prava firmi na patent u slučaju zdravstvene krize.

U prevodu, države bi mogle da obavežu proizvođače vakcina da podjele licence za proizvodnju. No za tim mehanizmom se retko poseže jer se države plaše tužbi firmi za odštete koje mogu da koštaju milijarde.

Dovoljno bi bilo da se zaštita patenta na vakcinu ukine do suzbijanja pandemije, kao što traže Indija i Južnoafrička Republika, dve zemlje teško pogođene koronom. Tako bi se vakcina mogla proizvoditi svuda.

Iako tu ideju podržava SZO, industrijske zemlje je blokiraju, uključujući i Evropsku uniju. Na to ukazuje poslanica Zelenih u Evropskom parlamentu Juta Paulus: „Niko nije zaštićen dok svi nismo zaštićeni. Voljeli bismo da Evropska unija ovdje pokaže malo više solidarnosti.“

EU ima priliku da promeni pristup još pre praznika. Sredinom decembra Svetska trgovinska organizacija treba da raspravi pitanje patenata – između ostalog, i onih medicinskih.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu