Vašington istovremeno upozorava države, banke i kompanije koje nastave da posluju sa Iranom da će se i same suočiti s američkim sankcijama.
Američki ministar finansija Skot Besent predstavio je novu kampanju, koju je opisao kao ekonomski napad na finansijske veze Irana širom svijeta.
Ekonomski napad nazvao je Operacija “Ekonomski izopštenik”.
– Naš cilj je da presječemo svaku ekonomsku liniju spasa koja održava ovaj režim dok Teheran ne bude sam – rekao je Besent na konferenciji za novinare nekoliko dana nakon što su on i američki predsjednik Donald Tramp upozorili na “ekonomski Dan D”, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Tramp je ranije najavio početak ekonomskog rata i izolacije protiv Irana u neviđenim razmjerama.
Američki predsjednik je takođe upozorio da će zemlje čije finansijske institucije, preduzeća, aerodromi ili vladine institucije podržavaju Teheran morati da budu spremne da se suoče s ozbiljnim ekonomskim posljedicama.
Američka administracija je prethodno najavljivala “ekonomski Dan D”, a sada je saopšteno da su identifikovane mreže, posrednici i finansijski kanali koje Iran koristi za izvoz nafte, zaobilaženje sankcija i finansiranje svojih aktivnosti.
Sankcije za 60 subjekata
Nove mjere posebno ciljaju pet sektora: digitalnu imovinu, tehnologiju, zlato, avijaciju i pomorski saobraćaj. Sankcije su uvedene protiv oko 60 kompanija, pojedinaca i brodova povezanih sa Iranom.
Besent je upozorio da svaka zemlja koja podržava Iran mora biti spremna na američke sankcije.
Prema njegovim riječima, Teheran se suočava sa izborom između “teške globalne izolacije” i povratka u globalnu ekonomiju.
Vašington je, prema najavi američkog ministra, identifikovao konkretne aktivnosti povezane sa Iranom i svakoj zemlji će biti ostavljen rok da ih prekine.
Besent nije precizirao rokove, ali je poručio da Amerika nema beskonačno strpljenje.
Nisu isključeni novi vojni udari
Američka administracija istovremeno tvrdi da bi snažan ekonomski pritisak mogao smanjiti potrebu za novim vojnim operacijama protiv Irana.
Besent je ranije sugerisao da bi kombinacija blokade iranskih luka i, kako je rekao, najtežih sankcija u istoriji mogla smanjiti vjerovatnoću novih vojnih udara.
Ipak, američki ministar odbrane Pit Hegset nije isključio upotrebu sile.
On je rekao da Vašington ni na koji način ne isključuje mogućnost novih udara u Ormuskom moreuzu ili oko Irana.
Veliki napadi su u međuvremenu smanjeni, ali povremeni pregovori nisu doveli do sporazuma kojim bi bio okončan rat. Nije riješeno ni pitanje prolaska kroz Ormuski moreuz, niti višedecenijski spor oko iranskog nuklearnog programa.
Kina ključna za iransku naftu
Poseban izazov za američku strategiju predstavlja Kina, koja je najveći kupac iranske nafte.
Na pitanje da li bi Amerika mogla uvesti mjere protiv Pekinga zbog nastavka kupovine iranske nafte, Besent je rekao da bi Kini bilo u interesu da se pridruži američkom programu i pomogne u ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza.
Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova, međutim, poručilo je da sankcije i pritisak neće pomoći u rješavanju problema, već bi mogli dodatno povećati tenzije.
Peking je pozvao sve strane da se što prije vrate dijalogu i pronađu političko rješenje.
Odgovor Irana
Teheran, s druge strane, tvrdi da je očekivao nove američke mjere.
Iranski ministar ekonomije Ali Madanizade rekao je da Vlada ima dvogodišnji plan za suočavanje sa novim sankcijama i da je spremna da odgovori na američki pritisak.
– Vlada je spremna i ima dvogodišnji plan za upravljanje ovim događajima. Imamo i svoje alate i znamo kako igrati ovu igru – rekao je Madanizade.
Ocijenio je da su SAD već pokušale da testiraju odlučnost Irana, ali da su svaki put doživjele neuspjeh.
Istovremeno, iranski rijal pao je na slobodnom tržištu na novi rekordno nizak nivo prema američkom dolaru, što pokazuje dubinu ekonomskih problema sa kojima se Teheran suočava.
Novi pritisak oko Ormuskog moreuza
Iran je ponovno upozorio brodove da ne prolaze Ormuskim moreuzom bez njegovog dopuštenja.
Teheran je takođe zaprijetio da bi, nastavi li se rat, mogao potpuno zaustaviti izvoz nafte iz regiona.
Ormuskim moreuzom u normalnim okolnostima prolazi oko petina svjetske trgovine naftom i gasom, pa su poremećaji od početka sukoba snažno podignuli cijene energenata, prenosi Index.
Brent je u ponedjeljak (24. avgusta) bio oko 92 dolara po barelu.
Ograničen efekat
Dio analitičara sumnja da će nove američke sankcije proizvesti politički rezultat koji Vašington očekuje.
Ekonomista Mehdi Godsi iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije smatra da iransko rukovodstvo neće lako promijeniti kurs pod pritiskom novih mjera.
Prema njegovoj ocjeni, rat je već teško pogodio iransko rukovodstvo i infrastrukturu, ali vlast i dalje ostaje pri svom stavu.
Dodatni problem za američku strategiju predstavlja činjenica da je iranska trgovina naftom već godinama pod snažnim sankcijama, dok najveći dio izvoza završava u Kini.
Zbog toga bi nove mjere mogle dodatno opteretiti iransku ekonomiju, ali nije izvjesno da će same po sebi natjerati Teheran na politički zaokret.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.