Ruski državni kanal RT upitao je danas ruskog predsjednika „da li bi britanska vojna industrijska postrojenja koja se nalaze na teritoriji Britanije mogla da postanu vojne mete“.
– To je tajna, vojna tajna – odgovorio je Putin uz podsmijeh, kako prenosi „Dejli mejl“.
On je istovremeno jasno stavio do znanja da su svi „britanski vojni objekti“ u Ukrajini „apsolutno“ legitimne mete Rusije.
– Ako ih ima, onda mogu apsolutno ponovo da potvrdim: svi vojni objekti u Ukrajini su naše legitimne mete, bili oni britanski ili ne – rekao je Putin na noćnoj konferenciji za novinare u Biškeku, glavnom gradu Kirgistana, nakon učešća na samitu Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS).
„Sve otvorenije prijetnje Moskve“
„Dejli mejl“ piše da Putinov provokativni komentar dolazi nakon sve otvorenijih prijetnji iz Moskve da bi britanske vojne i odbrambene kompanije mogle da budu mete zbog podrške Londona Kijevu.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova je prošle nedjelje upozorila da bi „bilo koji britanski vojni objekti i oprema u Ukrajini i van njenih granica“ mogli da budu napadnuti kao odmazda za ukrajinske napade na Rusiju sa britanskim oružjem.
Da podsjetimo, britanski premijer Endi Barnam pristao je prošle nedjelje da Kijevu dostavi povjerljive nacrte za smrtonosne rakete „storm šedou“, čime bi Ukrajini bilo omogućeno da ih proizvodi u sopstvenoj zemlji.
Prema „Dejli mejlu“, prijetnja Zaharove ostavlja otvorenom mogućnost napada ne samo na ciljeve u Ukrajini već i na britanske interese u samoj Britaniji ili u trećim zemljama.
Kao primjer se navode britanske vojne snage koje su trenutno stacionirane u bazi Tapa u Estoniji, svega oko 121 km od ruske granice. Zaharova je optužila London da ga „jedan korak dijeli“ od saučesništva u onome što Moskva naziva terorizmom, te upozorila na „neizbježne katastrofalne posljedice“.
Šta bi Rusija mogla da gađa u Britaniji?
Rusko Ministarstvo odbrane je u aprilu objavilo spisak meta, sa 23 lokacije u Britaniji i kontinentalnoj Evropi za koje tvrdi da su povezane sa proizvodnjom ukrajinskih dronova ili snabdijevanjem njihovim komponentama. Među njima su: Mildenhol u Safolku,Rajslip u zapadnom Londonu iLester.
Takođe, ruska ambasada u Londonu je upozorila Britaniju da će se suočiti sa posljedicama zbog izvještaja da su dronovi britanske proizvodnje korišteni za napade velikog dometa unutar Rusije.
– Što je dublja njena umiješanost, to će platiti višu cijenu – upozorili su oni.
Prema „Dejli mejlu“, vjerovatnije je da će Moskva da upotrijebi hibridne napade – sabotaže, sajber napade, zastrašivanje – kako bi targetirala kompanije koje pomažu u naoružavanju Ukrajine, umjesto direktnih napada koji nose rizik od aktiviranja NATO odredbi o kolektivnoj odbrani.
Incidenti u Njemačkoj
U međuvremenu je Njemačka u utorak okrivila Rusiju za pokušaj „hibridnog napada“, nakon incidenta sa dronovima sa eksplozivom na aerodromu u Lajpcigu. Evropska unija izrazila je „punu solidarnost“ sa Njemačkom, NATO je uvjeravao da će braniti svoje članice, dok su zemlje poput Britanije, Francuske i Poljske ponudile snažnu podršku.
Putin je u utorak optužio Njemačku da je podmetnula dokaze kako bi okrivila Moskvu za incident u Lajpcigu.
– Nije jasno zašto se sve ovo radi. Postoji samo jedno objašnjenje – potreba za suočavanjem sa agresivnom Rusijom. Gdje su dokazi? Pa oni su ih podmetnuli – rekao je on na konferenciji nakon samita u Biškeku.
Još dva incidenta dogodila su se u Njemačkoj u posljednjih par dana. U utorak je njemačka policija našla eksplozivne naprave u trafostanici u Brandenburgu na zapadu zemlje, blizu elektrane Jenšvalde.
Kasnije je policija rekla da je ovo bio drugi pokušaj sabotaže na elektroenergetskoj mreži zemlje istog dana, nakon što su u prethodnom incidentu rakete koje su nosile provodljivi materijal oštetile dalekovode Brandenburgu. Nije navedeno kako je šteta nastala, s obzirom na to da naprava nije detonirala.
U srijedu je nepoznata naprava eksplodirala na željezničkoj stanici u Augsburgu, na jugu zemlje, pri čemu su povrijeđene dvije osobe.
„Dejli mejl“ navodi da ruske sajber jedinice targetiraju kritične sisteme, poput elektrana, najmanje od sredine 2010-ih. Na dan kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022, sajber napad na satelitski internet sistem „Viasat“ izazvao je prekide u radu širom centralne i istočne Evrope.
Evropska unija, SAD i Britanija su kasnije osudile ovaj napad kao ruski. Nordijske i baltičke zemlje takođe su nedavno prijavile pojačano ometanje i lažiranje GPS signala od 2022, što utiče na civilne avione, brodove i dronove, navodi list.
„Rusko nebo neće biti bezbjedno do kraja rata“
Rat u Ukrajini dobrano gazi svoju petu godinu. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio je u utorak da će zbog njihovih dronova ruski vazdušni prostor biti „potpuno nebezbjedan“ sve dok traje rat.
Obje strane su intenzivirale napade dugog dometa posljednjih mjeseci, a diplomatski napori i dalje su u zastoju. Aviosaobraćaj na ruskim aerodromima više puta je bio u prekidu zbog približavanja ukrajinskih dronova, čiji se broj povećao posljednjih mjeseci.
– Nebo preplavljeno dronovima nije mjesto za civilnu avijaciju. Nebo nad Rusijom trenutno je za dronove… sve dok rat traje – poručio je Zelenski.
Putin je njegovu izjavu nazvao „objavom državnog terorizma“.
– Traže od nas da nastavimo pregovore… ali ne pregovara se sa teroristima – rekao je Putin tokom konferencije, prenosi Blic.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.