Napad na ključni iranski naftni terminal mogao bi u narednim sedmicama dodatno povećati cijene goriva širom svijeta i izazvati novi energetski šok na globalnom tržištu.
U sklopu vojne kampanje SAD i Izraela u subotu je napadnuto ostrvo Karg, koje se nalazi oko 32 kilometra od obale Irana i predstavlja najvažniji izvozni terminal iranske nafte.
Kroz ovaj terminal prolazi čak devet od deset barela iranske sirove nafte, što ga čini jednim od najvažnijih energetskih čvorišta na Bliskom istoku.
Američki predsjednik Donald Tramp naredio je napad na ostrvo tačno dvije sedmice nakon američko-izraelskih udara koji su pokrenuli rat i doveli do blokade Ormuskog moreuza, podsjeća britanski list The Guardian.
Do sada su američke snage gađale vojne objekte na ostrvu, a ne naftnu infrastrukturu. Međutim, Tramp je upozorio da bi odluku mogao promijeniti ukoliko Iran odbije da ponovo otvori moreuz.
– Možda ćemo ga pogoditi još nekoliko puta, čisto iz zabave – rekao je Tramp u izjavi za NBC News.
Milioni barela nestaju sa tržišta
Svako ozbiljnije oštećenje infrastrukture na ostrvu Karg moglo bi primorati Iran da smanji proizvodnju na svojim naftnim poljima.
Time bi se sa svjetskog tržišta moglo ukloniti još milion barela nafte dnevno, dok je tržište već pogođeno smanjenjem isporuka iz zemalja Persijskog zaliva.
Istovremeno je zatvoreno i najveće svjetsko morsko naftno polje Safanija (Safanija) u Saudijskoj Arabiji, koje decenijama proizvodi milione barela sirove nafte.
Ormuski moreuz praktično blokiran
Rat u Iranu ozbiljno je poremetio izvoz nafte kroz Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih ruta na svijetu.
Kroz ovaj uski morski prolaz prolazi gotovo petina globalne trgovine naftom.
Napadi na tankere koji pokušavaju napustiti Persijski zaliv već su uklonili procijenjenih 15 miliona barela nafte sa globalnog tržišta.
Prijeti rekordna cijena nafte
Analitičari upozoravaju da bi situacija mogla dovesti do velikog rasta cijena energenata.
U najgorem scenariju cijena nafte mogla bi premašiti rekordnih 147,50 dolara po barelu, koliko je dostigla tokom energetske krize 2008. godine.
Cijena nafte Brent (Brent), globalnog referentnog standarda, već je dostigla 119 dolara po barelu, prije nego što su svjetske vlade najavile puštanje 400 miliona barela iz strateških rezervi.
Ipak, cijene su se ponovo vratile iznad 100 dolara, nakon zatvaranja naftnih polja u Saudijskoj Arabiji, Iraku i Kuvajtu.
Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju (International Energy Agency – Aj-Ej), kombinacija zatvaranja bušotina i oštećenja infrastrukture mogla bi smanjiti globalnu proizvodnju za čak 10 miliona barela dnevno.
Problemi i sa gasom
Rat je poremetio i globalno tržište gasa.
Katar, koji obezbjeđuje oko 20 odsto svjetskih pomorskih isporuka prirodnog gasa, bio je primoran da obustavi proizvodnju ukapljenog prirodnog gasa (LNG) zbog napada na energetska postrojenja.
Kao posljedica toga, cijena gasa u Evropi porasla je za oko 80 odsto, na više od 56 eura po megavat-satu.
Katarski ministar energetike Saad al-Kaabi (Sad al-Kabi) rekao je za Financial Times (Fajnenšel tajms) da bi moglo proći od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci prije nego što se isporuke vrate u normalu, čak i ako rat odmah prestane.
Upozorio je da bi dugotrajnija energetska kriza mogla ozbiljno pogoditi globalnu ekonomiju, prenosi tportal.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.