Najveći uvoznici ruskog tečnog prirodnog gasa u Evropskoj uniji su bili Francuska, Španija i Holandija.
Kako navodi Centar za istraživanje energije i čistog vazduha (CREA), drugi najveći kupac ruskog tečnog prirodnog gasa u pomenutom periodu je bila Kina sa udjelom od 21 odsto, a treći Japan 18 odsto.
Pored toga, Evropska unija je i tri godine nakon početka rata u Ukrajini i dalje najveći kupac ruskog gasa preko gasovoda, sa udjelom od 36 odsto. Na drugom mjestu je ponovo Kina 30 odsto, a treće drži Turska sa 30 odsto.
U prvih šest mjeseci 2025. godine, vrijednost izvoza ruskog tečnog prirodnog gasa u Evropsku uniju porasla je sa 3,47 milijardi evra na 4,48 milijardi evra, što pokazuje da politika smanjenja zavisnosti i dalje kasni za ekonomskom realnošću, prenosi Si-En-Bi-Si.
Problem nije samo politika, već i infrastruktura – mnoge zemlje nemaju dovoljno terminala i gasovoda da brzo prebace snabdijevanje na druge izvore.
Pitanje je da li su evropske mjere kontradiktorne, odraz ekonomske realnosti ili ukazuju na dvostruke aršine, zaključuje američka medijska kuća.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.