Više od 1.000 ljudi je poginulo ili ranjeno, dok su desetine hiljada primorane na bjekstvo u najžešćim okršajima između proiranskih Huta i jemenske vojske pod podrškom Saudijske Arabije u posljednjih nekoliko godina.
Iako je direktna varnica za novu eskalaciju bio rat između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana, korijeni ovog sukoba leže u višegodišnjem razornom ratu u samom Jemenu, piše britanski list „Gardijan“.
Ko su zaraćene strane u jemenskom ratu i ko stoji iza njih
Dva glavna aktera u sukobu su zvanične jemenske snage sa svojim saveznicima i pokret Huta. Vlada Jemena kontroliše sjeveroistok zemlje i južne lučke gradove.
Riječ je o međunarodno priznatim vlastima čiji je glavni oslonac Saudijska Arabija na čelu koalicije arapskih zemalja koje su se vojno umiješale tokom građanskog rata.
🔸 Houthis release footage purportedly showing a precision missile strike 🎯🚀
🇸🇦 Reportedly targeting a meeting involving Saudi military commanders.
No wonder Pakistan is thinking twice before getting involved. 😎🔥@OfficialDGISPR pic.twitter.com/FvnsLAaf7k
— Sharma Talks (@network_piyush) September 12, 2026
Pored finansijske i vojne podrške jemenskoj vojsci, koalicija predvođena Saudijcima direktno interveniše na terenu, uglavnom kroz žestoke vazdušne udare.
Kontrolu vlade osporavaju Huti, koji drže zapadni dio zemlje, uključujući i prijestonicu Sanu. Ova šiitska grupacija blisko je povezana sa Iranom i čini dio „Ose otpora“ – koalicije proiranskih paravojnih grupa na Bliskom istoku, među kojima je i Hezbolah. Ipak, iako sa Teheranom dijele ideologiju i od njega dobijaju naoružanje, Huti se smatraju autonomnim pokretom koji vodi sopstvenu politiku.
Na terenu djeluje i niz manjih naoružanih frakcija.
Šta se dešavalo posljednjih dana
Huti su prošle nedjelje pokrenuli sveobuhvatnu ofanzivu sa ciljem da zauzmu djelove zapadne obale i obezbijede ključne pozicije oko prolaza Bab el Mandeb. Borbe su ubrzo buknule na više frontova – u pokrajinama Al Džauf, Al Baida, Taiz i Hodeida – dok su vladine snage pokušavale da pregrupišu redove.
Vladine snage su potom saopštile da pokreću sopstvenu kontraofanzivu kako bi vratile kontrolu nad prijestonicom Sanom.
Huti su u utorak izveli raketne udare na Saudijsku Arabiju, pri čemu su povrijeđene 73 osobe i izazvani ogromni požari na naftnim postrojenjima.
Houthi advances toward the Bab al-Mandeb Strait threaten maritime traffic and regional security. Security analyst Wolfgang Pusztai discusses the impact on Saudi Arabia, global trade and the Strait of Hormuz. pic.twitter.com/i3XDTZNKeT
— Al Jazeera English (@AJEnglish) September 12, 2026
Saudijci su uzvratili sa više od 50 vazdušnih udara na Jemen u roku od samo 12 sati u srijedu. Ovo su najžešći sukobi u zemlji još od mirovnog sporazuma pod okriljem Ujedinjenih nacija (UN) 2022. godine.
Tokom četvrtka i petka, silovit prodor Huta ka jugu duž obale rezultirao je padom strateške luke Moka, a zatim i ključnog ostrva Perim u samom moreuzu Bab el Mandeb. Ukoliko vladine snage ne izvedu uspješan protivudar, Huti su se praktično postavili u poziciju da u potpunosti diktiraju pomorski saobraćaj kroz ovaj prolaz.
Koliko je zapravo važan ovaj tjesnac
Bab el Mandeb predstavlja ključnu morsku saobraćajnicu kroz koju prolazi oko 10 odsto ukupne svjetske pomorske trgovine. Njegov značaj je višestruko porastao od trenutka kada su SAD ušle u rat sa Iranom, a Teheran zatvorio Ormuski moreuz.
Crveno more je, preko Bab el Mandeba, postalo jedina preostala žila kucavica Saudijske Arabije za izvoz nafte. Ako Huti ostvare potpunu kontrolu nad prolazom, mogli bi praktično da zaustave plovidbu ili naplaćuju prolazak brodovima, što bi Teheranu i njegovim saveznicima predalo u ruke kontrolu nad dva najvažnija morska prolaza na svijetu.
Kako je uopšte počeo rat u Jemenu
Građanski rat izbio je 2014. godine nakon što je pucano na pristalice Huta tokom masovnih protesta zbog ukidanja subvencija na gorivo u Sani. Huti su munjevito zauzeli prijestonicu i do 2015. srušili zvaničnu vladu.
Koalicija arapskih zemalja predvođena Saudijskom Arabijom umiješala se na strani zbačene vlade, pokrenuvši obimnu vazdušnu kampanju koja je naišla na oštre međunarodne kritike zbog stravičnih civilnih žrtava.
Jemenska vlada proglasila je južnu luku Aden za privremenu prijestonicu, dok su Huti zadržali kontrolu nad Sanom i većim dijelom sjeverozapada zemlje.
Provladin tabor činio je savez nekoliko frakcija koje su se tokom rata raspale, uglavnom po liniji podjela njihovih glavnih sponzora:Saudijska Arabija podržavala je samu vladu Jemena,dok su Ujedinjeni Arapski Emirati stali iza Južnog prelaznog vijeća (STC) i takozvanih Združenih snaga.
Zemlja se dodatno raspala: Al Kaida je zauzela djelove na istoku, dok su separatističke grupe poput STC-a tražile podjelu zemlje. Pored toga, koalicija predvođena Saudijcima uvela je i strane plaćenike u sukob.
Linije fronta su se učvrstile i rat je zapao u pat-poziciju. Saudijska vojna intervencija gubila je podršku u svijetu jer nije uspjela da slomi Hute, pa su iscrpljene strane 2022. prihvatile privremeno primirje pod okriljem UN-a. Primirje je produžavano, a mir se uglavnom održao sve do ovog septembra.
Zašto je propao mirovni plan UN-a
Mirovni plan bio je pod velikim znakom pitanja još od izbijanja rata u Gazi 7. oktobra 2023. godine. Izraelski napadi na Gazu, u kojima je poginulo više od 73.000 Palestinaca i koji su osuđeni širom svijeta (pri čemu je komitet UN-a to okarakterisao kao genocid), uvukli su „Osu otpora“ u konflikt.
Huti su u znak solidarnosti sa Palestincima počeli da napadaju brodove u Crvenom moru za koje su tvrdili da plove ka Izraelu. Zapadna obala Jemena ima ključan položaj jer kontroliše Bab el Mandeb, prolaz koji spaja Crveno more i Indijski okean.
Kampanja Huta izazvala je američku vojnu intervenciju i poljuljala primirje u Jemenu, ali je istovremeno Hutima donijela ogromnu popularnost u regionu i među lokalnim stanovništvom pod njihovom kontrolom.
Sa ojačanim pozicijama, Huti su praktično prekinuli ozbiljne pregovore, što je razbjesnilo Saudijsku Arabiju.
U julu je iranski avion sletio na aerodrom u Sani uprkos protestima jemenske vlade, nakon čega je Saudijska Arabija bombardovala aerodrom. Huti su kao odgovor proglasili pomorsku blokadu Saudijske Arabije u Crvenom moru – ključnoj ruti za saudijsku naftu otkako je Iran u martu blokirao Hormuški tjesnac.
Kakve su humanitarne posljedice rata
Rat u Jemenu, a naročito vazdušni udari saudijske koalicije, u potpunosti je razorio zemlju. Od 2014. godine u samim borbama poginulo je najmanje 150.000 ljudi, dok su stotine hiljada stradale od posljedica gladi i bolesti. Prema podacima UN-a, oko 4,5 miliona ljudi je raseljeno, a više od 18,2 miliona zavisi od direktne humanitarne pomoći.
Obnovljeni sukobi dodatno su dramatično pogoršali i onako tešku situaciju. Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da je u najnovijim okršajima stradalo ili ranjeno više od 1.000 ljudi, dok su desetine hiljada bile primorane da napuste svoje domove, prenosi Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.