Francuski premijer Fransoa Bajru priprema se za ključni glas povjerenja u parlamentu 8. septembra, dok masovni protesti, opozicija i finansijska tržišta vrše pritisak na manjinsku vladu.
Ova kombinacija političke nestabilnosti i ekonomskog pritiska podsjeća na krizu iz 1930-ih godina i mogla bi imati dugoročne posljedice po stabilnost države.
Budžetska kriza: Štednja koja dijeli zemlju
Vlada Bajrua predložila je budžet koji predviđa štednju od 44 milijarde evra i ukidanje dva državna praznika.
Cilj je smanjenje deficita na 4,6 odsto bruto domaćeg proizvoda, kako bi se ispunili kriterijumi Evropske unije i smanjila zabrinutost finansijskih tržišta.
Ministar finansija Erik Lombar izjavio je da bi u suprotnom mogla uslijediti intervencija Međunarodnog monetarnog fonda.
– Naša je odgovornost da zadržimo povjerenje tržišta. Kretanje u pravom smjeru je ključno – rekao je Lombar, ističući da Francuska već sada troši na kamate više nego Italija.
Dodao je da plan “fer štednje” zahtijeva da najbogatiji doprinesu najviše, kako bi opterećenje bilo pravedno raspoređeno.
Opozicija, međutim, tvrdi da predložene mjere nisu fer i da ne rješavaju osnovne probleme. Socijalisti, zeleni i ekstremna ljevica kritikovali su Bajruov pristup, dok Nacionalni savez Marin le Pen otvoreno poziva na nove izbore.
Politička scena: Premijer na tankoj liniji
Bajru vodi manjinsku vladu, što znači da svaki zakon, uključujući budžet, zavisi od kompromisa s opozicionim strankama.
Tri velika bloka – ultradesni Nacionalni savez, centar koji podržava Makrona i ljevica – pokazuju minimalnu spremnost na saradnju.
Žan-Lik Melenšon, lider “Nepokorene Francuske”, pozvao je sindikate da podrže masovne proteste 10. septembra i organizuju generalni štrajk.
– Ne možemo da pregovaramo s ovom administracijom. Potrebno je da Makron bude opozvan – kazao je Melenšon u intervjuu za radio.
Čak ni konzervativci nisu pošteđeni kritike. Bivši lider Republikanske stranke Žan-Fransoa Kope izjavio je da bi predsjednik Francuske Emanuel Makron trebalo da planira svoju ostavku, aludirajući na odlazak generala Šarla de Gola 1969. godine nakon neuspjeha referenduma o ustavnim reformama.
Ako Bajru ne obezbijedi većinu u parlamentu, Makron će se naći pred teškim izborom: imenovanje novog premijera, formiranje ekspertske vlade ili raspisivanje parlamentarnih i predsjedničkih izbora prije isteka mandata.
Svaka od opcija nosi značajan rizik za stabilnost zemlje i Makronov politički kapital, prenosi Nova.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.