Njihov cilj: Kada naša civilizacija jednog dana prestane da postoji, čelični monolit u Tasmaniji će biti svjedok naše istorije i našeg kraja – za one koji dođu poslije nas.
Naziv projekta: „Zemljina crna kutija“. Slično snimaču leta u avionu, namijenjen je za čuvanje svih važnih podataka. Samo što ovaj uređaj za skladištenje podataka nije mala kutija, već masivni monolit dug deset metara, napravljen od čelika debljine 7,5 centimetara i postavljen na granitnom temelju.
Smještena na dobro obezbijeđenoj lokaciji
“Zemljina crna kutija” nalaziće se u udaljenom regionu u zapadnoj Tasmaniji, na politički stabilnoj i geološki bezbjednoj lokaciji.
Projekat je zamisao Univerziteta Tasmanije, kreativne agencije Clemenger BBDO i umjetničkog kolektiva The Glue Society.
Monolit se napaja solarnom energijom i dizajniran je da traje vijekovima ili čak i duže bez održavanja.
Bilježiće sve aktivnosti na Zemlji
Unutra: sistemi za skladištenje koji kontinuirano bilježe podatke o životnoj sredini i društvu – koncentracije ugljen-dioksida, temperature mora i vazduha, zakiseljavanje okeana, potrošnju energije, političke odluke, vijesti, objave na društvenim mrežama. Sve što bi moglo da objasni kako je čovječanstvo živjelo i zašto je na kraju propalo.
– Želimo da ovaj uređaj bude tu za potomstvo ako jednog dana dođe do katastrofalnog kolapsa – rekli su tvorci australijskim medijima.
Klimatske promjene dovele do zabrinutosti za opstanak čovečanstva
Ideja je nastala iz hitne situacije zbog klimatske krize.
– Ako ne delujemo sada, sve što radimo jeste da dokumentujemo sopstveni kraj – kaže se u videu projekta.
Test snimanja je već u toku, a podaci se šifruju i prave rezervne kopije više puta.
Planirano je da „crna kutija“ bude u potpunosti operativna najkasnije do 2026. godine, prenosi Blic.
A onda će snimati sve – sve do našeg posljednjeg daha kao vrste, što se, nadamo se, nalazi u dalekoj budućnosti.
Arktički trezor čuva sjeme iz cijelog svijeta
Još jedan uzbudljiv projekat: Svalbardski globalni trezor sjemena na Špicbergenu (Norveška) čuva milione uzoraka sjemena iz cijelog svijeta – duboko u arktičkom permafrostu. Otvoren 2008. godine, trezor je dizajniran da zaštiti raznolikost naših usjeva za buduće generacije, čak i u slučaju globalnih katastrofa.
U komorama izbušenim do 130 metara duboko u stijenu, sjeme se čuva na minus 18 stepeni Celzijusa, zaštićeno od zemljotresa, poplava i nuklearnih udara.
Njime upravljaju Norveška, Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Fond za usjeve.
Trezor može da primi do 4,5 miliona različitih biljnih sorti.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.