Svijet

Zemlja od 85 miliona ljudi PONOVO JE U PLAMENU: Iranci u borbi na ŽIVOT I SMRT, Amerika namjestila nišan, a CIA čeka komandu

Amerika intenzivno razmatra "razne akcije" protiv režima ajatolaha Alija Hamneija u Iranu, sve u jeku masovnih demonstracija u toj zemlji. Predsjednik SAD Donald Tramp više puta je prijetio Teheranu da ne ubija demonstrante, a broj mrtvih u Iranu raste praktično iz sata u sat.

Zemlja od 85 miliona ljudi PONOVO JE U PLAMENU: Iranci u borbi na ŽIVOT I SMRT, Amerika namjestila nišan, a CIA čeka komandu
FOTO: ABEDIN TAHERKENAREH/EPA

Ovo ne bi bio prvi put da je Amerika umiješana u svrgavanje vladara Irana, imajući u vidu da se 1953. godine u Teheranu dogodio puč koji je izrežirala CIA.

Tada je dolazak na presto spremno čekao šah Mohamed Reza Pahlavi, a ovog puta njegov sin Reza Pahlavi.

Skoro tri nedjelje, masovni protesti se odvijaju na ulicama brojnih gradova u Iranu. Počeli su kao eksplozija nezadovoljstva zbog lošeg ekonomskog stanja zemlje, ali su se brzo pretvorili u borbu protiv režima. I to na život i smrt.

Nije dugo trebalo da Amerika i Donald Tramp umiješaju u situaciju u Iranu – zemlju koja ima duboko podijeljena osjećanja prema Sjedinjenim Državama. I za to i te kako ima razloga.

CIA orkestrirala puč u Iranu

Naime, Amerika je 1953. godine pomogla da se izvrši državni udar kako bi se svrgnuo iranski demokratski izabrani premijer Mohamed Mosadek.

Iz ugla zapadnih zemalja, najveći Mosadekov grijeh je bio to što je obećao da će nacionalizovati naftna polja u zemlji, što je potez koji su Amerika i Velika Britanija vidjele kao ozbiljan udarac, s obzirom na njihovu zavisnost od nafte sa Bliskog istoka.

Mosadekova želja da nacionalizuje naftna polja bila je jako popularna u Iranu, ali se smatrala i pobjedom tadašnjeg SSSR-a i njegovih interesa na Bliskom istoku.

Cilj puča bio je da podrži iranskog monarha Mohameda Rezu Pahlavija, da vlada kao šah Irana i imenuje novog premijera – generala Fazlolaha Zahedija.

Prije puča, CIA, zajedno sa britanskom tajnom obavještajnom službom (SIS), pomogla je da se propagandom podstaknu stavovi koji su protiv Mosadekovih. CIA i SIS su 1953. godine pomogli da se okupe pro-šahove snage i organizovali velike proteste protiv Mosadeka, kojima se ubrzo pridružila i vojska.

Da bi Zahediju, novom premijeru zemlje, obezbjedila određenu stabilnost, CIA mu je tajno stavila na raspolaganje 5.000.000 dolara u roku od dva dana od preuzimanja vlasti, pokazali su dokumenti koji su kasnije isplivali.

U 2013. godini objavljeni su deklasifikovani dokumenti CIA, potvrđujući učešće agencije u puču po prvi put. Ali uloga SAD je već bila poznata: bivši predsjednik Barak Obama priznao je umiješanost u državni udar 2009. godine.

Nakon svrgavanja Mosadeka, SAD su ojačale svoju podršku Pahlaviju da vlada kao šah. Iranci su, međutim, zamerili strano uplitanje, podstičući antiameričko raspoloženje u zemlji decenijama.

Ali Vašington je tada postigao svoj cilj: šah je postao blizak saveznik SAD. Ipak, krajem 1970-ih, milioni Iranaca izašli su na ulice protiv njegovog režima, kog su smatrali korumpiranim i nelegitimnim. Sekularni demonstranti su se suprotstavili njegovom autoritarizmu, dok su se islamistički demonstranti protivili njegovoj agendi modernizacije.

Šah je svrgnut u Islamskoj revoluciji 1979. godine, koja je okončala monarhiju i značila početak Islamske Republike i klerikalne vladavine.

Islamska revolucija 1979.

U pokušaju da kontroliše krizu, nakon višemjesečnih protesta, šah Mohamed Reza Pahlavi je imenovao vojnu vladu i direktno se obratio Irancima, priznajući neke od grešaka svog režima i nudeći da počne saradnju sa opozicijom na obnavljanju demokratije.

Ajatolah Ruholah Homeini, vođa Islamske revolucije, iz egzila u Francuskoj odbio je šahov poziv na pomirenje i pozvao demonstrante da svrgnu Pahlavija.

Nekoliko nedjelja kasnije, šah je sa suprugom Farom napustio Iran i nikada se nije vratio. Tačno 1. februara 1979. godine, milioni Iranaca su se okupili na ulicama Teherana kako bi dočekali Homeinija koji se vratio nakon 15 godina izgnanstva.

Deset dana nakon Homeinijevog povratka, Iran je postao Islamska Republika, a on vrhovni vođa.

Reza Pahlavi spreman da preuzme vlast

U zemlji kao što je Iran, a prije svega u zemlji koja je u toj mjeri bitna svim “velikim igračima”, ovakvi ciklusi se ponavljaju na svakih nekoliko decenija. Šah Mohamed Reza Pahlavi došao je na vlast nakon što je svrgnut premijer Mohamed Mosadek, a potom je i šah svrgnut u ime Islamske Republike i ajatolaha Homeinija.

Nakon Homeinijeve smrti, vrhovni vođa Irana postao je ajatolah Ali Hamnei, čiji pad sada želi dobar deo Iranaca, ali i Amerika.

A tu na scenu ponovo stupa neko iz loze Pahlavi. Ovog puta u pitanju je Reza Pahlavi, iranski prestolonaslednik u egzilu i sin posljednjeg šaha.

On je izjavio da iranski narod želi slobodnu i prosperitetnu zemlju u miru sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, ali da bi odluku o obliku vlasti, odnosno o povratku monarhije trebalo da donese narod.

Pahlavi se trenutno nalazi u Sjedinjenim Američkim Državama, a 47 godina nije bio u Iranu. Ipak, poručuje da ima plan za tranziciju u slučaju pada Islamske Republike, a da je prvi korak faza vanrednih situacija u trajanju od 180 dana kako bi se obezbjedio kontinuitet osnovnih usluga i bezbjednosti.

Nakon toga, sledi stabilizacija – pokretanje ekonomije, obnova povjerenja u administraciju i priprema za ustavni proces i nacionalne izbore.

– Već imamo plan – neće biti vakuuma. Godinama se pripremamo za ovaj trenutak. Prva faza kojom ćemo se baviti je faza vanrednih situacija, kako bismo osigurali kontinuitet usluga i bezbjednosti tokom prvih 180 dana. Zatim dolazi faza stabilizacije: pokretanje zemlje, obezbjeđivanje osnovnih usluga, obnavljanje ekonomskog povjerenja i održavanje osnovne uprave. Uslijediće ustavni proces i nacionalni izbori – objasnio je on.

Pročitajte još

Komentarišući masovne proteste u zemlji, Pahlavi je istakao da rastuće ulične demonstracije slabe moć režima, a da će dio bezbjednosnih snaga i institucija vjerovatno stati uz narod.

On je naglasio da je podrška međunarodne zajednice ključna za zaštitu civila i očuvanje pristupa internetu, ali da ne želi stranu vojnu intervenciju.

Pahlavi je istakao da su riječi podrške američkog predsjednika Donalda Trampa iranskom narodu važne.

– One su dale hrabrost onima koji rizikuju svoje živote za slobodu. Ovaj trenutak ne bi postojao bez pritiska na islamski režim. Ajatolasi viču: “Smrt Americi”. Iranci, s druge strane, žele slobodnu zemlju u miru sa SAD i Izraelom – kazao je on, prenosi Blic.