Naučnici IRB-a analizirali su podatke prikupljene u Južno jadranskoj kotlini, najdubljem dijelu Jadrana, i došli do rezultata koji pokazuju ubrzano zagrijavanje i zaslanjivanje dubokih voda, višestruko brže od klimatskih projekcija.
– To znači da se promjene koje su se očekivale tek krajem vijeka događaju već danas, s ozbiljnim posljedicama za ekosisteme, klimu i obalske zajednice – saopšteno je iz IRB-a.
Temperatura mora na dubini od 1000 metara u protekloj deceniji porasla je za 0,8 Celzijusovih stepeni, a salinitet se povećao za 0,2 jedinice (PSU). Ti trendovi predstavljaju najbrže zabilježene promjene u dubokim mediteranskim vodama i mogu signalizirati trajnu promjenu klimatskog režima u regionu, ističe se u saopštenju, prenosi zagrebački “Jutarnji list”.
Rad dr sc Elene Terzić i dr sc Ivice Vilibića objavljen je u časopisu “Limnology and Oceanography Letters” i rezultat je međunarodne saradnje hrvatskih, italijanskih i slovenačkih naučnika koji su kombinovali podatke s različitih okeanografskih platformi. Posebno nas brine činjenica da se promene ubrzavaju. To nije postupno prilagođavanje, već brza tranzicija prema novom stanju koje još ne razumijemo u potpunosti – ističe Vilibić.
Ubrzano zagrijavanje i zaslanjivanje dubokih voda ima značajne implikacije za bioraznolikost, klimu i obalske zajednice te ukazuje na potrebu preciznijeg modeliranja promena u zatvorenim morskim bazenima poput Mediterana.
Jadransko more može se zamisliti kao prirodni “termostat Mediterana jer izmenom topline utiče na temperaturne obrasce cijelog bazena, objašnjavaju s IRB-a. Kada se tokom zime u plitkom severnom Jadranu formira hladna i gusta voda, ona tone prema dnu i kroz Otrantska vrata ulazi u duboki Mediteran. Tako Jadran vekovima pokreće sistem struja koji osigurava stabilnost i dotok kiseonika u dubine Mediterana.
Međutim, taj prirodni sistem sada se mijenja. Tradicionalno hladna voda koja se formira kod hrvatskih obala postaje sve toplija i slanija, i tako umesto da rashlađuje duboke mediteranske vode, Jadran šalje toplije vode koje dodatno zagrevaju celi sistem.
Glavni uzrok tih promena leži u kombinaciji globalnog zagrevanja i promena u obrascima padavina i rečnih dotoka. Povećane temperature vazduha znače da se na površini mora formira manje hladne vode, dok promene u količinama padavina i rečnih pritoka rezultiraju slanijom vodom u sjevernom Jadranu.
Sa IRB-a ističu da se taj trend ubrzava i da je stopa zagrevanja dubokih voda u razdoblju od 2012. do 2024. porasla na 0,8 Celzijusa po deceniji, dok su pre bile oko 0,2 stepena u jednom veku.
Promene u dubokim vodama već sada utiču na morski život. Vrste prilagođene hladnijim uslovima koje su se tradicionalno skrivale u dubokim, hladnim vodama sada se suočavaju s ubrzanim promenama svog staništa.
Promjene u dubokom Jadranu mogu da utiču na čitav evropski klimatski sistem. Promene gustoće dubokih voda utiču na porast nivoa mora duž evropske obale Mediterana, a naučnici procenjuju da bi trenutni trendovi mogli dovesti do dodatnih 3,3 milimetra godišnjeg porasta nivoa mora, naveli su, između ostalog, iz IRB-a.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.