Ulozi su preveliki. Ekonomski sukob između Kine i SAD traje još od januara 2018, kad je Tramp počeo da nameće Pekingu carine i druge barijere zbog navodno nepravičnih trgovinskih praksi i krađe intelektualnog vlasništva. Ali, uzajamno nadmetanje mjerama i protivmerama vremenom je eskaliralo, zahvatajući globalne lance snabdevanja, a sve je veća zabrinutost da će obje zemlje koristiti svoje rastuće regulatorne sisteme kao ekonomske batine, uvlačeći druge države i kompanije u sukob.
Stručnjaci, piše “Njujork tajms”, upozoravaju da dve supersile sve više prisiljavaju svijet da izabere stranu – Kinu ili SAD.
Tajvan kao posebna briga
Prema “Politiku”, američki saveznici su posebno zabrinuti da bi Tramp – poznat po nepredvidljivim izjavama – mogao da se odrekne američke podrške Tajvanu, možda i nenamjerno. Bio bi veliki uspjeh za Sija ako bi naveo Trampa da javno kaže nešto što ide u korist Kini, kao što je: “Podržavam mirno ujedinjenje”, ili “Protivim se nezavisnosti Tajvana”, ili “Tajvan je dio Kine”. Tramp je Tramp – stalno govori van pripremljenog scenarija. Molimo se da se ništa katastrofalno ne dogodi – rekao je listu neimenovani azijski diplomata.
Američka politika prema Tajvanu dugo je bila zasnovana na priznavanju da je ostrvo odvojeno od Kine – ali bez otvorene podrške tajvanskoj nezavisnosti.
Peking je upozorio da bi takav potez mogao da izazove rat.
“Samo da što manje priča o Tajvanu”
Čak i male promjene u formulacijama mogu se protumačiti kao promjena politike. A ako bi se SAD otvoreno usprotivile nezavisnosti Tajvana, Kina bi mogla da proglasi čak i uobičajene kontakte između SAD i Tajvana – uključujući sastanke američkih zakonodavaca sa tajvanskim zvaničnicima i prodaju američkog oružja ostrvu – podrškom tajvanskoj nezavisnosti.
Upućeni izvor rekao je “Politiku” da Trampovi saradnici podstiču predsednika da vodi računa o načinu na koji govori o Tajvanu tokom susreta sa Sijem, kako bi američka politika ostala nepromijenjena. Nikad ne znate sa Trampom, on je veoma nepredvidljiv – rekao je izvor, dodajući da je sve usmjereno na tome da se zadrži postojeći status Tajvana i da se ta tema što manje otvara.
“Pričaće se o Tajvanu kao i uvijek”
A Peking je već nagovestio da želi da Tajvan bude dio dnevnog reda. Ministar spoljnih poslova Vang Ji rekao je američkom državnom sekretaru Marku Rubiju na sastanku prošlog mjeseca da je Tajvan “najveći faktor rizika u kinesko-američkim odnosima”.
Siguran sam da će Tajvan biti tema razgovora, kao što je uvijek slučaj. Kinezi razumiju naš stav po tom pitanju, a mi razumijemo njihov – rekao je Rubio.
Američka administracija za sada nije otkrila konkretne detalje dnevnog reda samita. Bijela kuća je prošle nedelje saopštila da će se razgovarati o “nizu tema, uključujući trgovinu, fentanil, Iran i druga pitanja važna za američki narod”. Takođe je navela da “nije bilo promene američke politike prema Tajvanu”, ali nisu rekli kako Tramp planira da vodi razgovore o ostrvu.
“Trgovina” Tajvanom
Prema “Politiku”, jedna od glavnih briga diplomata je da bi Tramp mogao da “trguje” dugogodišnjom politikom prema Tajvanu u zamenu za trgovinske sporazume ili pomoć oko Irana. Zabrinuti smo da bi Peking mogao da ponudi da posreduje u dogovoru sa Iranom kojim bi se ponovo otvorio Ormuski moreuz, u zamenu za američke ustupke po pitanju Tajvana – rekao je listu azijski diplomata iz Vašingtona.
Čak i ako Tajvan ne postane centralna tema pregovora, zabrinutost drugih zemalja u regionu pokazuje koliko je Tramp narušio percepciju pouzdanosti SAD rušenjem ustaljenih normi, uključujući:
prijetnje aneksijom Grenlanda
ideju da Kanada postane 51. američka savezna država
smanjenje broja američkih vojnika u Njemačkoj
To je sve narušilo međunarodno povjerenje u spremnost SAD da poštuju dugoročne obaveze, uključujući one usmjerene da odvrate Kinu od eventualne agresije na Tajvan.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.