Svijet

Melanija Tramp posredovala u primirju u Ukrajini: Otvoren put za spas 1.700 ljudi iz grada razorenog ratom

Gradić Oleški na jugu Ukrajine, mjesecima odsječen od ostatka svijeta zbog žestokih borbi, dobio je kratki predah u ratu koji traje četiri i po godine. Dogovoreno je primirje kako bi humanitarna pomoć mogla da stigne do stanovnika, a civili koji to žele da budu evakuisani.

Melanija Tramp posredovala u primirju u Ukrajini: Otvoren put za spas 1.700 ljudi iz grada razorenog ratom
FOTO: PBS NEWSHOUR/YOUTUBE/SCREENSHOT

Zvaničnici obje strane potvrdili su da je prekid vatre, postignut uz posredovanje prve dame Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Melanije Tramp, stupio na snagu.

Oleški se nalazi u djelimično okupiranoj Hersonskoj oblasti, na obali Dnjepra, koji razdvaja položaje ukrajinskih snaga od ruskih trupa u gradu. Ruske snage zauzele su ga prvog dana invazije na Ukrajinu, u februaru 2022. godine, a brojne zgrade u međuvremenu su teško oštećene u granatiranju i požarima.

Nekada je u ovom gradu živjelo oko 24.000 ljudi, a danas se preostali stanovnici suočavaju sa ozbiljnom humanitarnom krizom. Mjesecima nedostaje hrane i lijekova, nema struje, grijanja ni tekuće vode, dok su putevi minirani i zakrčeni izgorenim automobilima. Iznad grada neprestano nadlijeću dronovi, a sa približavanjem još jedne zime raste strah za živote onih koji su ostali. Prema podacima ukrajinskih vlasti, u Oleškom je ostalo oko 1.700 ljudi.

Tri faze dogovora i trajanje primirja

Povjerenik ukrajinskog parlamenta za ljudska prava Dmitro Lubinec objavio je na društvenoj mreži Iks da je primirje počelo u utorak u tri časa ujutru po lokalnom vremenu. Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je da su njihove snage u isto vrijeme obustavile granatiranje u pravcu Oleškog.

Prema pisanju američkog medija „ABC njuz“, dogovor obuhvata tri faze:

prekid vatre;

dopremanje humanitarne pomoći;

evakuaciju civila koji žele da napuste Oleški.

Lubinec je naglasio da je primirje dio humanitarne misije koja se sprovodi uz posredovanje i koordinaciju Melanije Tramp, u saradnji sa ruskom povjerenicom za ljudska prava Janom Lantratovom.

– Na rješavanju humanitarne krize u Oleškom radimo još od kraja februara 2026. godine. Međutim, stvari su se pomjerile s mrtve tačke tek u septembru, i to zahvaljujući Melaniji Tramp. Američka strana pažljivo prati da li obje strane ispunjavaju preuzete obaveze. Čim put bude raščišćen i pomoć stigne, predstavnici sve tri države biće na terenu. Svako ko bude želio da pređe na teritoriju pod kontrolom Ukrajine moći će to da učini – izjavio je Lubinec za ukrajinsku televiziju „1+1“.

Prva dama SAD saopštila je da je zona primirja proširena i izvan Oleškog, na teritoriju cijele Hersonske oblasti, kako bi se omogućio bezbjedan prolazak humanitarnih konvoja. Lubinec je kasnije potvrdio ovu informaciju. Prema navodima iz objavljenih izvještaja, mjera je stupila na snagu dva dana prije prvobitno najavljenog roka.

Očekuje se da će primirje ostati na snazi do 1. novembra, potvrdio je ukrajinski poslanik David Arahamija, jedan od ključnih pregovarača za mir. On je ocijenio da je riječ o najznačajnijem koraku ka smirivanju sukoba od 2022. godine.

Kako je Melanija Tramp posredovala u prekidu vatre ?

Prva dama SAD započela je razgovore o situaciji u Oleškom nakon što je tokom septembarskog zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija saznala za teško stanje u gradu, saopšteno je iz Bijele kuće.

Ona i njen izaslanik potom su direktno sarađivali sa ruskim i ukrajinskim rukovodstvom kako bi usaglasili uslove primirja.

Melanija Tramp i ranije je sarađivala sa zvaničnicima obje države na humanitarnim pitanjima. Pomoć djeci pogođenoj ratom postala je jedna od njenih ključnih inicijativa tokom drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trampa.

Njen viši savjetnik Mark Bekman tvrdi da je do sada pomogla u spajanju tridesetak djece iz Ukrajine, raseljene zbog rata, sa njihovim porodicama.

Lubinec je potvrdio da je pregovarački proces pokrenut pod koordinacijom prve dame SAD nakon što je saznala za situaciju u Oleškom. Dodao je da su strane sedmicama razmatrale prijedloge i razvijale nove pristupe i mehanizme kako bi pomogle civilima.

Melanija Tramp ranije je izjavila da je direktno pregovarala sa ukrajinskim i ruskim rukovodstvom kako bi se postigao lokalni prekid vatre, predstavljajući se kao posrednik u pregovorima.

Istakla je da se grad nalazi na ivici katastrofe.

– Ljudi u Oleškom jedva da imaju struje, okruženi su miniranim putevima i svakodnevno su izloženi granatiranju. Predstavnici civilnih vlasti obje zemlje radiće zajedno na terenu, obilaziti stanovnike u njihovim domovima i utvrđivati kakva im je pomoć potrebna. Svima koji žele da budu evakuisani biće obezbijeđeni organizovana podrška i prevoz do mjesta koje sami izaberu. Očekujem da će neki željeti da odu u Rusiju, a drugi u Ukrajinu – navela je Melanija Tramp u zvaničnom saopštenju.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u subotu da Kijev već neko vrijeme radi na ovom sporazumu, dok je portparol Kremlja Dmitrij Peskov odao priznanje prvoj dami SAD za njen značajan doprinos.

Američki predsjednik Donald Tramp takođe je pohvalio angažman svoje supruge, navodeći da su stupili u kontakt sa obje strane i da su obje željele dogovor. Dodao je da je njena pažnja i dalje usmjerena na pomoć djeci pogođenoj ratom.

Borba za zasluge oko primirja

Kako piše „Al Džazira“, postizanje primirja u Oleškom pokrenulo je i raspravu o tome ko je najzaslužniji za prekid borbi.

Dok Bijela kuća tvrdi da je Melanija Tramp posredovala u postizanju dogovora, iz Vatikana su stigle drugačije poruke. Tamo je sugerisano da je za prekid borbi zaslužan papa Lav, zahvaljujući telefonskim razgovorima sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim.

Pročitajte još

Stanovnici strahuju šta će se dogoditi nakon primirja

Stanovnici Oleškog odahnuli su zbog privremenog prekida vatre, ali su svjesni da bi zatišje moglo kratko da traje.

– Ljudi jesu srećni, ali se svi plaše da će nas, čim primirje prođe, zasuti takvom paljbom da nećemo moći da vjerujemo šta nas je snašlo. Nažalost, to je naša surova stvarnost – rekla je za CNN Žana Jakovljeva, stanovnica Hersona.

Mnogi stanovnici prinuđeni su da žive kod rođaka i prijatelja jer su im domovi oštećeni ili potpuno uništeni.

Tokom privremenog zatišja ljudi su izašli na ulice kako bi obišli svoje kuće i stanove, što ranije nisu smjeli da rade zbog neprestanih udara ruskih dronova, navela je Jakovljeva.

Ona je Herson, prvi veći grad koji je pao pod rusku okupaciju u proljeće 2022. godine, a koji su ukrajinske snage oslobodile krajem iste godine, opisala kao potpuno tih, prvi put od njegovog oslobađanja.

Ipak, dok stanovnici Oleškog koriste kratki predah da dobiju pomoć i napuste ugroženo područje, sukobi na drugim dijelovima fronta se nastavljaju, prenosi Blic.