Danska vojna obavještajna služba navodi da je Rusija sve spremnija da preuzme rizik kako se bezbjednosna situacija u Evropi pogoršava.
– Rusija će pojačati hibridni rat češćim napadima na Zapad i NATO, a posljedice po napadnute zemlje biće teže nego do sada – navodi se u najnovijoj procjeni prijetnji te agencije.
DDIS takođe upozorava na „nizak, ali rastući rizik“ da bi Rusija mogla da izvede ograničeni vojni napad na jednu ili više članica NATO-a sa kojima se graniči, čak i dok rat u Ukrajini još traje. Agencija navodi da bi takav napad bio „očajnički potez Rusije“ i mogao bi da se dogodi „u narednim mjesecima“.
Cilj takvih akcija bio bi odvlačenje evropskih resursa sa Ukrajine
U procjeni se navodi da bi takav napad mogao da uključuje izolovane udare dronovima ili projektilima na infrastrukturu koja podržava Ukrajinu.
Rusija bi pritom mogla da tvrdi da je oružje zalutalo na teritoriju NATO-a zbog ukrajinskog elektronskog ratovanja.
DDIS dodaje da bi Rusija mogla da organizuje i napad pod lažnom zastavom, za šta bi iskoristila dronove ukrajinske proizvodnje, ili da pošalje manji broj vojnika bez nacionalnih obilježja u neku od susjednih zemalja NATO-a.
Cilj takvih akcija bio bi odvlačenje evropskih resursa sa Ukrajine i testiranje jedinstva članica Alijanse oko zajedničkog odgovora.
Ovo upozorenje dolazi u vrijeme porasta sumnjivih sabotaža i drugih neprijateljskih aktivnosti širom Evrope. DDIS pominje pokušaj napada dronom na aerodrom Lajpcig/Hale u Njemačkoj, za koji njemačke vlasti krive Rusiju, kao i upozorenja danske unutrašnje obavještajne službe da Rusija priprema sabotaže protiv danskih odbrambenih kompanija.
Ukazuje se i na sve agresivnije susrete ruskih i NATO snaga u regionu Baltičkog mora. Ruska fregata je 14. septembra kod danske obale ispalila signalne rakete prema danskom vojnom helikopteru koji je poslat da fotografiše brod.
DDIS je taj incident opisao kao najozbiljniji sukob sa danskim snagama do sada.
U procjeni se navodi da je Rusija trenutno pod većim pritiskom nego ikada od početka rata u Ukrajini. Kao razlozi se ističu veliki gubici na bojnom polju, ukrajinski udari dugog dometa i sve veći pritisak na rusku ekonomiju.
Istovremeno, DDIS procjenjuje da ruski predsjednik Vladimir Putin vjerovatno neće odustati od ključnih ratnih ciljeva Moskve. On bi narednih nekoliko godina mogao da vidi kao „priliku“ koja se otvara prije nego što evropski vojni kapaciteti značajno ojačaju.
„Rusiji treba najmanje šest mjeseci da pripremi snage neophodne za invaziju“
Uprkos povećanom riziku od eskalacije, DDIS navodi da nema naznaka da Rusija priprema invaziju punog obima na neku članicu NATO-a. Takva invazija ostaje „malo vjerovatna“, iako agencija napominje da se ta mogućnost ne može potpuno isključiti.
Obavještajna služba procjenjuje da bi Rusiji bilo potrebno najmanje šest mjeseci da pripremi snage neophodne za invaziju.
Prethodna procjena, objavljena u februaru 2025. godine, predviđala je da bi Rusija, pod određenim uslovima, mogla da postane sposobna za lokalni rat protiv susjedne zemlje u roku od šest mjeseci, za regionalni rat koji uključuje nekoliko baltičkih država u roku od dvije godine, a za evropski rat velikih razmjera za približno pet godina, prenosi Blic.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.