Sukob na Bliskom istoku ograničio je protok nafte i prirodnog gasa kroz Ormuski moreuz, smanjujući globalnu ponudu za oko petinu. Ovaj poremećaj nije samo podigao cijene goriva, već je smanjio i dostupnost petrohemikalija potrebnih za proizvodnju svakodnevnih proizvoda poput obuće, odjeće i plastičnih kesa.
Taj pritisak se sada širi na svaki segment potrošačkog tržišta, dok rastu cijene materijala kao što su plastika, guma i poliester. A posljedice su – za sada – najvidljivije u Aziji, koja učestvuje sa više od polovine svjetske proizvodnje i u velikoj mjeri zavisi od uvoza nafte i drugih sirovina.
Azija prva pogođena
U Južnoj Koreji, gdje su ljudi počeli panično da kupuju kese za smeće, vlada je pozvala organizatore događaja da smanje upotrebu jednokratnih proizvoda.
Tajvan je pokrenuo telefonsku liniju za proizvođače koji su ostali bez plastike, dok su uzgajivači pirinča rekli lokalnim medijima da bi mogli da podignu cijene jer ne mogu da nabave vakuumske kese. U Japanu je naftna kriza podstakla strahove da bubrežni bolesnici neće moći da dobiju terapiju zbog nedostatka plastičnih medicinskih cijevi koje se koriste u hemodijalizi. Malezijski proizvođači rukavica upozoravaju da manjak jednog naftnog derivata potrebnog za proizvodnju lateksa ugrožava globalne zalihe medicinskih rukavica. Ovo se veoma brzo brzo preliva na sve: pivo, testeninu, čips, igračke, kozmetiku – rekao je CNN-u Den Martin, kopredsjednik odeljenja za poslovnu analitiku u kompaniji “Dezan Šira & asošijejts”.
To je zato što je sve teže nabaviti plastične čepove, gajbe, kese za grickalice i ambalažu. Naftni derivati su takođe potrebni za proizvodnju ljepkova za obuću i nameštaj, industrijskih maziva za mašine i rastvarača za farbe i procese čišćenja.
– Prenos problema sa nafte i poremećaja u transportu na petrohemikalije i potrošačku robu dešava se veoma brzo – rekao je Martin.
MMF: Svi putevi vode ka višim cijenama i sporijem rastu
Poremećaji u proizvodnji i snabdjevanju robom vrše pritisak na rast globalne inflacije i usporavaju ekonomski rast. Proizvođači plaćaju više za energiju i sirovine, što smanjuje profitne marže i počinje da diže cene za potrošače. Rast cijena goriva remeti putovanja i logistiku, dok ograničene zalihe drugih materijala sa Bliskog istoka – poput đubriva i helijuma – mogu da dovedu do skuplje hrane i elektronike.
Iz Međunarodnog monetarnog fonda su ukazali da do ovako kompleksnih posledica dolazi u trenutku kad mnoge ekonomije imaju ograničen prostor da apsorbuju šokove.
– Iako rat može da oblikuje globalnu ekonomiju na različite načine, svi putevi vode ka višim cijenama i sporijem rastu – navodi MMF.
Poskupljuje flaširana voda, cijene čepova…
Države su počele da oslobađaju rekordne količine nafte iz strateških rezervi kako bi ublažile posljedice rata. Međutim, kako piše CNN, veliki dio šire nestašice potiče od manjka tzv. lake nafte, naftnog derivata koji je ključna sirovina za sintetičke materijale a čije su rezerve znatno manje i za koji ne postoji zamena.
Posljednjih nedjelja su neke petrohemijske kompanije u Aziji – koja više od polovine svoje nafte dobija sa Bliskog istoka – smanjile proizvodnju ili proglasile nepredviđene okolnosti zbog nedostatka sirovina. Kako proizvođači žure da obezbjede sirovine, rastu i cene plastike i proizvoda koji je sadrže. Prema organizaciji ICIS, cene plastičnih smola u Aziji porasle su i do 59 odsto od kraja februara, kad su Amerika i Izrael započeli napad na Iran.
Indijski mediji navode da voda u bocama poskupljuje, dok su cijene čepova porasle četiri puta od početka rata.
Šerien Goh, analitičarka ICIS-a, rekla je da proizvodi koji se u velikoj mjeri oslanjaju na plastičnu ambalažu, poput kozmetike, mogu da budu još podložniji nestašicama.
– Proizvođači gotovih proizvoda trenutno koriste postojeće zalihe, ali one će se vremenom iscrpiti. Vjerujem da bi mogli uskoro da ostanu bez njih – rekla je ona CNN-u.
Prelivanje na Zapad
Problemi u snabdjevanju u Aziji ne obećavaju ništa dobro za ostatak svijeta, ukoliko se proizvodnja i transport sa Bliskog istoka ne obnove.
Region proizvodi oko:17% svjetske lake nafte
30% plastičnih smola
45% sumpora za đubrivo
33% helijuma za industriju poluprovodnika i medicinu
22% uree i amonijaka za poljoprivredu
CNN navodi da američki farmeri već plaćaju više za đubrivo.
– Kao i tokom pandemije kovida, šok se ne dešava odjednom, već se širi postepeno, lančani poremećaj snabdjevanja koji se pomera ka zapadu – navode analitičari J.P. Morgana.
– Glavni problem više nije cijena, već fizička nestašica. Azija više nije u fazi prevencije – dodali su oni.
Šta dalje?
Neki proizvođači odlažu kupovinu sirovina u nadi da će cijene pasti ako se sukob na Bliskom istoku riješi. Drugi pokušavaju da srežu troškove smanjenjem upotrebe plastike. U Indoneziji – gdje su cijene plastike udvostručene – kompanije smanjuju debljinu ambalaže ili razmatraju alternative poput papira, stakla ili aluminijuma.
Međutim, to nosi nove izazove – od bezbjednosnih standarda do vremena potrebnog za prilagođavanje proizvodnje, koje može da potraje od 6 meseci do godinu dana. Takođe, prelazak na alternative može da bude skup. Globalne zalihe reciklirane i bio-plastike su ograničene, a bio-plastika je 5-7 puta skuplja od obične.
– Čak i da se situacija u Ormuskom moreuzu normalizuje sutra, biće potrebno nekoliko mjeseci da se stanje u industriji plastike u Aziji približi normalnom – rekao je CNN-u Stiven Mur, osnivač kompanije “MLT analitiks”.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.