Američki ratni ciljevi su uključivali potpunu iransku kapitulaciju, promjenu režima, potpunu denuklearizaciju Irana i prekid iranske podrške proiranskim militantnim frakcijama na Bliskom istoku, poput Hezbolaha.
S obzirom na to da se rat odužio i ušao u šesti mjesec, ova lista ciljeva Trampove administracije se uočljivo promijenila i smanjila, a to je nedavno potvrdio i potpredsjednik SAD Džej Di Vens, nagovijestivši da je administracija možda spremna da se zadovolji manjim, možda čak i znatno manjim rezultatima, ukazuje se u analizi CNN-a.
Gostujući na Foks njuzu, Džej Di Vens je govorio o samo dva primarna američka cilja u ratu sa Iranom.Prvi je da se osigura da zemlje Persijskog zaliva nastave sa globalnim isporukama nafte i gasa kako bismo imali stabilnost cijena energenata. To je cilj broj jedan: držati naftu i gas jeftinim za Amerikance širom naše zemlje – rekao je Vens i dodao da je cilj broj dva da se osigura da Iran nikada ne dobije nuklearno naoružanje.
Zamoljena da prokomentariše Vensove izjave na Foks njuzu, portparolka Bijele kuće Karolajn Livit rekla je da su „oba pomenuta cilja jednako važna za predsjednika Trampa“.
Za američku administraciju primarna briga je uvijek bila da se Iran nikada ne domogne nuklearnog oružja, a ukoliko su ciljevi koje je predstavio Vens zaista jednako značajni za administraciju, to bi bila značajna promjena i pomak, navodi CNN.
Sažimanje ciljeva
Međutim, Tramp je još u maju eksplicitno odbacio pitanje maloprodajnih cijena nafte i gasa u Americi kao glavni cilj svoje administracije.
Kada je upitan da li uzima u obzir finansijsku situaciju Amerikanaca dok pokušava da riješi rat u Iranu, Tramp je odgovorio – „ni malo“ i ponovio da je denuklearizacija Irana toliko važna da nije uzeo u obzir ništa drugo.
Tramp je ponovio i u petak ovaj stav, rekavši da se „nikada neće izvinjavati“ što Amerikanci plaćaju malo više za benzin, s obzirom na to kakvi su ulozi u Iranu.
Ipak, insistiranje potpredsjednika SAD Džej Di Vensa na niskim cijenama benzina djeluje kao najnoviji znak ublažavanja američkih ciljeva kako bi se administracija pripremila za završetak rata koji će ostati daleko ispod Trampovih početnih namjera i očekivanja.
Tokom posljednja dva mjeseca, Tramp je implicitno nagovijestio da bi mogao da smanji svoje nuklearne zahtjeve prema Iranu, čak je izjavio da je Iran već denuklearizovan.
Drugim riječima, Tramp je zvučao kao neko ko zna da možda neće moći da prinudi Iran da prihvati restriktivan nuklearni sporazum.
To što američka administracija govori o cijenama energije kao o „cilju broj jedan“, iako to ne čini i sam Tramp, odlično se uklapa u ideju o progresivnom udaljavanju Vašingtona od čvrstih i nepokolebljivih ciljeva koje je administracija postavila na početku rata sa Iranom, navodi CNN.
Ako je povratak na predratni status kvo zaista primarni cilj Bijele kuće u ovom trenutku, to govori mnogo o tome koliko je Tramp malo postigao ratom sa Iranom, zaključuje se u analizi CNN-a.
Aksios: Trampova administracija pokušala da uspostavi tajni kanal sa IRGC
Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa pokušala je u maju da uspostavi tajni kanal za direktnu komunikaciju sa rukovodstvom iranske Islamske revolucionarne garde (IRGC), zbog sumnje da zvanični iranski pregovarači nemaju ovlašćenje da postignu dogovor o okončanju rata, objavio je danas Aksios.
Prema izvještaju američkog portala, američki pregovarači koji su nastojali da postignu sporazum sa Iranom sredinom maja suočili su se sa dilemom da li zvanični iranski pregovarači, među kojima su bili predsjednik parlamenta Mohamed Bager Kalibaf i ministar spoljnih poslova Abas Arakči, zaista imaju ovlašćenje da zaključe sporazum ili ih IRGC marginalizuje i kontroliše proces donošenja odluka.
Bijela kuća je zbog toga zaključila da joj je potreban tajni kanal za komunikaciju sa rukovodstvom Revolucionarne garde, a kao posrednika izabrala je predsjednika Iračkog Kurdistana Nečirvana Barzanija, koji, prema navodima Aksiosa, ima rijetku prednost – povjerenje američkog rukovodstva, ali i lidera IRGC-a.
Portal navodi, pozivajući se na tri izvora upoznata sa slučajem, da ovaj događaj pokazuje razmjere problema sa kojim se Vašington suočava u pregovorima sa državom za koju nije siguran ko zaista donosi ključne odluke.
Ko je čovjek na zadatku
Prema izvorima na koje se poziva Aksios, tadašnja direktorka američke Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabard pozvala je Barzanija u maju. Dva izvora upoznata sa razgovorom navela su da je Gabard rekla Barzaniju da američka administracija smatra da bi on mogao da pomogne u uspostavljanju kontakta sa komandantom IRGC-a Ahmadom Vahidijem.
Gabard je, prema navodima portala, rekla Barzaniju da Bijela kuća želi da sazna da li komandant Revolucionarne garde Vahidi i njeno rukovodstvo podržavaju ono o čemu pregovaraju Kalibaf i Arakči ili imaju drugačije ideje i zahtjeve.
Posrednici, kako se navodi, nisu uspjeli da stupe u kontakt sa Vahidijem i od njega dobiju pojašnjenje. Barzani je prihvatio zahtjev Gabard i stupio u kontakt sa svojim poznanicima u Revolucionarnoj gardi, navodeći da ima poruku Trampove administracije.
Iranska strana je takođe pristala na komunikaciju, pa je 14. maja jedan zvaničnik Revolucionarne garde došao u Barzanijevu kancelariju u Erbilu, glavnom gradu Iračkog Kurdistana, noseći šifrovani telefon kako bi razgovor mogao da bude bezbjedno obavljen.
Prema izvještaju Aksiosa, Vahidi je putem tajnog kanala koji je vodio Barzani potvrdio da u potpunosti podržava iranske pregovarače i poručio da Revolucionarna garda daje prednost rješavanju krize kroz pregovore.
Nakon što je dobila pozitivan odgovor od Vahidija, Trampova administracija uputila je novi prijedlog Barzaniju, tražeći od njega da u Erbilu bude domaćin tajnih direktnih razgovora visokih američkih i iranskih pregovarača.
Iako Iranci nisu odbili tu mogućnost, izvinili su se zbog bezbjednosnih razloga, navodeći zabrinutost da izraelske obavještajne službe imaju veliki broj operativaca u Iračkom Kurdistanu i da bi mogle da pokušaju da ih likvidiraju tamo ili tokom putovanja.
Zbog tih bezbjednosnih bojazni, do sastanka na kraju nije došlo.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.