Rast troškova energije, transporta i đubriva, podstaknut kontrolom Teherana nad ključnim trgovačkim pravcem kroz Ormuski moreuz, već se osjeća u SAD, ali se očekuje da će najteže posljedice pogoditi siromašnije zemlje koje zavise od uvoza, navodi američka TV mreža.
U regionima poput Brazila, Južne Azije i Istočne Afrike, čak i manji rast troškova proizvodnje i transporta hrane može dodatno da produbi glad i optereti već krhke prehrambene sisteme, gdje milioni ljudi već teško dolaze do osnovnih namirnica.
Rat je već uzdrmao tržišta nafte, ali se pažnja sada premiješta na đubrivo – ključni faktor za narednu sjetvenu sezonu, navodi NBC njuz.
Tečni gas, čiji je Katar jedan od najvećih svetskih izvoznika, neophodan je za proizvodnju azotnih đubriva poput uree.
Zbog kašnjenja u transportu i neizvjesnosti, njihove cijene naglo rastu.
Oko trećine svjetske trgovine đubrivom koje se prevozi morem prolazi kroz Ormuski moreuz, pa svaki duži prekid može brzo da se prelije na globalnu proizvodnju hrane i cijene, navodi američka televizija.
U Malaviju, koji više od 60 odsto đubriva uvozi iz Persijskog zaliva, poljoprivrednici već strahuju od nestašica i rasta cijena.
Slične zabrinutosti iznete su i u Zambiji, gdje upozoravaju na moguće poremećaje u lancima snabdijevanja, navodi NBC njuz.
Glavni ekonomista Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija, Maksimo Torero, ocijenio je da bi kratkotrajan prekid mogao da se amortizuje, ali da bi poremećaji duži od tri mjeseca imali ozbiljne posljedice po globalnu proizvodnju i odluke o sjetvi.
U Brazilu je već zabilježen rast cijena uree, dok je indijski premijer Narendra Modi izjavio da njegova vlada preduzima mjere kako bi obezbijedila stabilno snabdijevanje đubrivom.
U međuvremenu, Nacionalna unija poljoprivrednika Velike Britanije upozorava na rast cijena hrane u toj zemlji, navodi NBC njuz.
Posljedice su već vidljive širom svijeta: fabrike đubriva u Indiji, Alžiru i Slovačkoj smanjuju proizvodnju zbog skupog gasa, dok su cijene amonijaka u SAD porasle za 41 odsto, a uree za 21 procenat u odnosu na prošlu godinu.
Svjetski program za hranu upozorava da bi rast troškova goriva i đubriva, uz poremećaje u transportu, mogao da ima ozbiljne posljedice po globalnu bezbjednost hrane.
Prema procjenama te agencije, dodatnih 45 miliona ljudi moglo bi da bude gurnuto u akutnu glad, čime bi ukupan broj dostigao rekordnih 319 miliona.
Posebno su ugrožene zemlje Istočne Afrike, kao i države pogođene sukobima poput Somalije.
Troškovi transporta mogli bi da porastu za 30 do 60 odsto, a na nekim rutama i da se udvostruče, upozorava UNICEF.
– U najgorem slučaju, to znači manji prinos i neuspješne žetve naredne sezone, a u najboljem – više cijene hrane naredne godine – upozoravaju zvaničnici.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.