Prodaja dolazi u trenutku kada se Lukoil suočava sa blokirajućim američkim sankcijama, a analitičari ocjenjuju da bi ovaj potez mogao da predstavlja težak ekonomski udarac za Kremlj.
SANKCIJE LUKOILU I ROSNJEFTU
Lukoil, najveća privatna kompanija u Rusiji po prihodima, godinama se izdvajao po snažnom međunarodnom prisustvu. Za razliku od državnih energetskih giganata poput Rosnjefta, Lukoil je masovno ulagao u inostranstvo – od rafinerija u Evropi, preko istražnih i proizvodnih postrojenja na Bliskom istoku, do mreže benzinskih stanica širom svijeta.
Samo u Sjedinjenim Američkim Državama Lukoil posjeduje oko 200 benzinskih pumpi u Nju Džerziju, Njujorku i Pensilvaniji. Takva strategija je decenijama obezbjeđivala Moskvi ekonomski i politički uticaj, a samoj kompaniji stabilne prihode van Rusije.
Situacija se drastično promijenila nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, kada su SAD i zapadni saveznici uveli talase sankcija. Ključni trenutak nastupio je u oktobru prošle godine, kada je Trampova administracija uvela ciljane sankcije protiv Lukoila i Rosnjefta.
KAKO SU TRAMPOVE SANKCIJE POGODILE CILJ
Sankcije koje su SAD uvele u oktobru imale su za cilj da pojačaju finansijski pritisak na Rusiju zbog rata u Ukrajini. Ubrzo im se pridružila i Velika Britanija, uvodeći mere protiv obe kompanije, kao i protiv desetina tankera iz takozvane „flote iz senke“, optuženih za zaobilaženje zabrana izvoza ruske nafte.
Tim mjerama je blokirana sva imovina i interesi Lukoila u SAD ili pod kontrolom američkih državljana, uključujući i imovinu brojnih podružnica.
Američki ministar finansija Skot Besent opisao je Lukoil kao dio „ratne mašine Kremlja“, poručivši da je „vrijeme da se zaustavi ubijanje i uspostavi trenutni prekid vatre“.
Predsjednik Donald Tramp, komentarišući sankcije, izjavio je da je „jednostavno osjetio da je došlo pravo vrijeme“, dodajući da se sa tim, po njegovom mišljenju, moglo krenuti i ranije, piše Index.hr.
S druge strane, Putinov saveznik Dmitrij Medvedev oštro je reagovao, ocijenivši da su sankcije „čin objave rata Rusiji“ i optuživši Trampa da je „u potpunosti stao uz Evropu“.
ŠTA TO ZNAČI ZA RUSIJU
Prodaja Lukoilove imovine u inostranstvu predstavlja ozbiljan udarac za ruske poreske prihode, naročito u trenutku kada je državni budžet pod snažnim pritiskom zbog rata.
Za razliku od državnih kompanija, Lukoil je iz inostranstva generisao stabilne prihode koji su se u Rusiju vraćali kroz dividende i poreze. Njihovim gubitkom, Moskva ostaje bez značajnog izvora deviza.
Prema podacima Rojtersa, prihodi ruskog federalnog budžeta od poreza na naftu i gas mogli bi ovog meseca da padnu za 46 odsto u odnosu na isti period prošle godine, na oko 420 milijardi rubalja (oko 5,4 milijarde dolara), što bi bio najniži nivo od avgusta 2020. godine.
Nafta i gas i dalje čine oko trećinu ukupnih budžetskih prihoda Rusije, a ta zavisnost dodatno je porasla zbog naglog rasta vojne potrošnje, prenosi Telegraf.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.