Kako godine prolaze i ljudske žrtve rastu, suočavamo se sa cijenom 11. septembra svaki put kada nam još jedan Njujorčanin bude prerano oduzet. Danas, skoro 25 godina kasnije, više ljudi je umrlo od bolesti povezanih sa 11. septembrom nego što je poginulo na sam dan napada – tvrdi Mamdani.
Prema podacima Memorijala 11. septembra, najmanje 140.000 ljudi iz svih 50 američkih država prijavljeno je u Zdravstveni program Svjetskog trgovinskog centra, a kod 49.000 osoba dijagnostikovani su oblici raka povezani sa izloženošću otrovima, piše CNN.
Kada je američki Kongres 2011. – punih 10 godina nakon napada – konačno osnovao zdravstveni program za preživjele, država je odbila da pokrije troškove liječenja raka pod izgovorom da nema čvrstih dokaza o povezanosti sa otrovnom prašinom.
Zbog toga su oboljeli godinama sami plaćali skupe terapije, a kancerogena oboljenja su na listu za besplatno liječenje i odštetu uvrštena tek 2012, nakon pritiska aktivista i ključne studije koja je dokazala drastičnu stopu obolijevanja od raka među njujorškim vatrogascima koji su čistili ruševine.
U samim napadima 11. septembra poginulo je blizu 3.000 ljudi, ali su hiljade drugih – uključujući spasioce i radnike koji su mjesecima raščišćavali teren – u međuvremenu preminule od malignih i teških hroničnih bolesti.
Razotkrivanje tajne čuvane u 68 kutija
Objavljivanje ovih dokumenata rezultat je tužbe koju je protiv Grada Njujorka podnijela organizacija za zaštitu prava žrtava „9/11 Health Watch“. Spisi su pronađeni u 68 kutija u jednoj gradskoj kancelariji tek prošle godine, a objavljeni su uoči 25. godišnjice napada.
Ben Ševat, izvršni direktor organizacije, zahvalio je gradonačelniku Mamdaniju što je prvi čelnik grada koji je poslije četvrt vijeka ponudio odgovore na pitanja: Šta je grad znao o opasnostima od toksičnog oblaka nad „nultom tačkom“ i kada je to saznao?
Dokumenti sadrže dio izvještaja o kvalitetu vazduha sačinjenih na „nultoj tački“, ali takođe uključuju i ključne interne memorandume, među kojima su dokumenti u kojima su stručnjaci dizali uzbunu zbog redovnog detektovanja visokih koncentracija azbesta i drugih teško uočljivih, ali izuzetno opasnih hemikalija.
Dio objavljenih dokumenata otkriva da je zabrinutost u vezi sa kvalitetom vazduha bila detaljno izložena u izvještaju koji je objavio američki kongresmen Džeri Nadler iz Njujorka.
On je u februaru 2002. poslao memorandum kabinetu tadašnjeg gradonačelnika Majkla Blumberga, izražavajući uvjerenje da je Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) „zanemarila svoju odgovornost za praćenje kvaliteta vazduha u zatvorenim prostorijama oko ‘nulte tačke'“.
Nadler je kabinetu gradonačelnika prenio da je ubrzo nakon napada tadašnja direktorka EPA Kristin Tod Vitman obmanula javnost izjavivši da je vazduh „bezbjedan“. Dokumenti potvrđuju da je ta izjava data prije nego što je država sprovela ijedno testiranje kvaliteta vazduha u zatvorenom prostoru.
Kongresmen je takođe upozorio kabinet gradonačelnika na nalaze naučnika sa Univerziteta Kalifornija u Dejvisu, koji su pokazali da je vazduh sadržao „zastrašujuće koncentracije“ izuzetno sitnih čestica koje prodiru duboko u pluća i u njima se trajno talože.
– Svaki test koji je urađen pokazuje da je kvalitet vazduha u prihvatljivim granicama. Mislim da neki ljudi jednostavno nikada neće povjerovati u to – tvrdio je Blumberg 2002. uprkos svim upozorenjima, a njegov portparol je odbio da komentariše novootkrivene spise.
Strah od tužbi bio važniji od zdravlja ljudi
S druge strane, Kristin Tod Vitman je u ovonedjeljnom saopštenju navela da su njene izjave o kvalitetu vazduha na nultoj tački „bile zasnovane isključivo na analizama naučnika iz EPA“, kao i da su zvaničnici ove agencije u više navrata pravili jasnu razliku između uslova na samom gradilištu i vazduha u ostatku grada, te da su upozoravali na rizike kojima su izloženi radnici na ruševinama.
Još jedan ključni dokument objavljen u utorak jeste takozvani „Hardingov memorandum“. Riječ je o dopisu upućenom tadašnjem zamjeniku gradonačelnika Robertu Hardingu, u kom se navodi procjena Pravne službe da postoji oko 35.000 potencijalnih podnosilaca tužbi – od kojih se očekivalo da oko 10.000 podnese tužbe zbog posljedica napada – i u kom se predlažu zakonske opcije kako bi se ograničila pravna odgovornost Grada Njujorka.
„Glavna zabrinutost jeste to što će, ako ovi predmeti dospiju na sud, sudije i porota biti naklonjeni tužiteljima (iako se čini da Grad ima jaku odbranu) i stoga dosuditi visoke odštete kako bi obeštetili pojedince za pretrpljeni gubitak“, navodi se u memorandumu.
– Ljudi su se razboljeli zato što su ih lideri kojima su vjerovali lagali i govorili im da je bezbjedno udisati otrovan vazduh – poručio je Mamdani.
Mamdani se obratio javnosti zajedno sa porodicama žrtava i Džonom Stjuartom, dugogodišnjim aktivistom za prava spasilačkih ekipa i preživjelih.
– Otrov je bio u vazduhu, na zemlji, na prozorskim daskama, u klima-uređajima, prekrivao je vaše kućne ljubimce i vašu odjeću, i tamo je ostao mjesecima. Svi su to znali. Sada je potpuno jasno da je to znao i sam Grad Njujork – rekao je Stjuart.
Konferenciji je prisustvovala i Karen Klingon, koja je nakon 11. septembra izgubila brata. Njen brat, Robert Klingon, živio je na pet minuta hoda od Svjetskog trgovinskog centra u trenutku rušenja kula. Srušio se na ulici 2018, kada mu je dijagnostikovan tumor na mozgu, od kog je preminuo dvije godine kasnije.
– Mislim da ovdje nije riječ samo o nedostatku transparentnosti, već u potpunom odsustvu brige za ljude, i to smatram izuzetno uznemirujućim. Moj brat je bio advokat sa izoštrenim osjećajem za pravdu. Sigurno bi bio zgrožen ovolikim nedostatkom transparentnosti i brige za ljude koji i danas pate – izjavila je Klingon za CNN.
Zvaničnici su potvrdili da će pristup dokumentima biti omogućen preko besplatnog javnog portala koji se može pretraživati, a grad će narednih mjeseci sukcesivno objavljivati preostali materijal, prenosi Blic.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.