Svijet

Suša obara rekorde: Mađarska ostaje bez vode, volonteri grade brane da je spasu

U potpuno isušenoj dolini u Mađarskoj šumarski radnici i volonteri slagali su terase od trupaca i mrtvog drveta, nadajući se da će uhvatiti i najmanje količine vode koje se slivaju niz padinu kada kiše konačno stignu.

Suša obara rekorde: Mađarska ostaje bez vode, volonteri grade brane da je spasu
FOTO: NENAD MIHAJLOVIĆ/RAS SRBIJA

U drugim oblastima, druge grupe rasporedile su se i gradile prepreke preko potoka i manjih vodotokova sopstvene vještačke “dabrove brane”, osmišljene da zadržavaju vodu i pripreme pejzaž za još topliju i suvlju budućnost, piše Rojters.

Prošle sedmice još su čekali tu kišu, nakon leta pogođenog sušom, koje je dovelo do toga da vodostaji rijeka padnu na rekordno niske nivoe, ometajući sve, od teretnih šlepova do rada nuklearne elektrane Pakš u toj zemlji, koja zavisi od protoka rashladne vode iz Dunava.

Ali timovi okupljeni pod okriljem neformalne volonterske inicijative “Pokret čuvara vode” nastavili su da grade i pripremaju se.

– Bunari (na mojoj farmi) praktično su presušili. Ovo je posljedica klimatskih promjena i naše specifične geografije u Karpatskom basenu – rekao je Benče Bardoš, šumarski inženjer koji predvodi tim što gradi terase u dolini Ladanj, u istočnoj Mađarskoj, blizu granice sa Slovačkom.

Prema njegovim riječima, lokalno stanovništvo nije moglo mnogo toga da učini u vezi s tim.

– Ali možemo da poboljšamo situaciju malim koracima, tako što ćemo preokrenuti oticanje i odvodnjavanje vode – dodao je ovaj 36-godišnjak, prenosi Blic.

Strukture za zadržavanje kišnice i obnova močvarnih područja

Stotine volontera odazivaju se kako bi pomogli državi da izgradi strukture za zadržavanje kišnice i obnovu močvarnih područja – tehnike koje predstavljaju oštar zaokret u odnosu na prošlost, kada su programi bili usmereni na upravljanje poplavama, a ne sušama.

Gotovo četvrtina zemlje nalazi se na poplavnim ravnicama, a stručnjaci su decenijama isušivali močvarna područja i gradili kanale kako bi usmjeravali vodu dalje od polja i otvarali više zemljišta za poljoprivredu.

– Regulisali smo naše rijeke, ispravljajući njihove krivine, što znači da rijeke teku brže, čime se odvodi podzemna voda iz okolnog područja – rekla je Dijana Irge-Vorsac, profesorka na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Sada je veliki dio toga trebalo preokrenuti.

– Važno je bilo “što je više moguće obnoviti prvobitne prirodne uslove, omogućiti rijekama da teku dužim tokovima, a samim tim i sporije, i zadržati podzemnu vodu tokom zime i proleća – dodala je Irge-Vorsac.

Vlada je u avgustu objavila novu strategiju kojom su prioritet date „prirodnim metodama zadržavanja vode“ i u kojoj je, umjesto isušivanja polja, navedeno da bi neka poljoprivredna zemljišta trebalo namerno poplaviti.

FOTO: NENAD MIHAJLOVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: NENAD MIHAJLOVIĆ/RAS SRBIJA

Najteži udarac pretrpjela poljoprivreda

Poljoprivreda, jedan od stubova mađarske privrede, snosila je najveći teret sušnijih uslova.

Mnogi poljoprivrednici odustali su od kukuruza i prešli na alternativne kulture, dok istraživači rade na razvoju sorti otpornih na sušu.

– Ovo je bila prva godina u kojoj je požnjevena površina pod kukuruzom u Mađarskoj pala ispod površine zasejane suncokretom – rekao je Zoltan Kende, vanredni profesor na Institutu za agronomiju Univerziteta MATE.

Ali čak je i suncokret pretrpio posljedice suše.

– Pokazali smo da suvo vreme mijenja sastav masnih kiselina u suncokretu, što dovodi do promjene kvaliteta ulja – dodao je Kende.

Istraživači nisu mogli da “izvedu ples za prizivanje kiše”, ali su mogli da daju preporuke u vezi sa uzgojem i drugim metodama koje bi pomogle prilagođavanju.

– Za svaku gajenu biljnu vrstu istražujemo optimalne faktore, kao što su temperatura, vlažnost … koji omogućavaju najbrže klijanje. Ovakav pristup pomaže u povećanju otpornosti na štetu izazvanu sušom – rekao je on.

polje kukuruza
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Kako smanjiti štetu koju je suša nanijela poljoprivredi

Centralna banka Mađarske saopštila je da će šteta koju je suša nanijela poljoprivredi smanjiti privredni rast za 0,4 procentna poena u 2026. godini.

Izazovi su već bili očigledni dok su volonteri radili na padinama doline Ladanj.

Pročitajte još

Borbala Kanizaj, koja je tamo bila sa suprugom, rekla je da je potok koji je tekao pored njihove obližnje kuće presušio u maju, prvi put otkako ona pamti.

Većina njenog drveća, isušena od žege, odbacila je lišće u julu.

– Užasna slika. Moramo da se prilagodimo ovoj situaciji u kojoj se naša klima promijenila i moramo da se trudimo da Mađarska ostane mjesto pogodno za život – dodala je ova 41-godišnjakinja.