Istraživanje, koje je naručila Rockefeller Foundation, provedeno je od 21. jula do 5. avgusta. Gotovo 70 odsto ispitanika smatra da se stanje u svijetu pogoršalo tokom protekle godine.
Samo 38 odsto očekuje da će ekonomija njihove zemlje biti bolja za pet godina. Optimizam je posebno pao u dvije velike ekonomije: u Indiji za 26 procentnih poena, na 50 odsto, a u Kini za 16 poena, na 56 odsto.
Uprkos pesimizmu, 57 odsto ispitanika smatra da bi države trebale sarađivati u rješavanju globalnih izazova poput sigurnosti čak i ako to zahtijeva kompromis u pogledu nekih nacionalnih interesa. Prošle godine takav stav imalo je 55 odsto ispitanika.
Samo 39 odsto za vodeću ulogu SAD
Rezultati pokazuju rezerviranost prema tome da dvije najveće svjetske ekonomije preuzmu vodeću ulogu.
Čak 61 odsto ispitanika podržava mogućnost da države sarađuju bez učešća SAD ili Kine.
Najveći udio ispitanika koji bi se osjećali ugodno s određenom državom u vodećoj ulozi u svjetskim poslovima zabilježila je Kanada – 60 odsto. Slijede Japan sa 58 odsto i Australija sa 55 odsto. Evropska unija dobila je 55 odsto, Velika Britanija 54, a Ujedinjene nacije 52 odsto.
S druge strane, samo 39 odsto ispitanika reklo je da bi se osjećalo ugodno sa SAD u vodećoj ulozi, a 37 odsto s Kinom. Za Rusiju je taj udio iznosio 26 odsto.
Erik Pelofski, potpredsjednik Rockefeller Foundationa, rezultate je opisao kao pokazatelj “duboke erozije globalnog liderstva” SAD, piše Rojters.
– Ljudi razgovaraju o rješenjima globalnih problema i više se ne pitaju šta Amerikanci misle. To je težak udarac – rekao je.
Pitanje o tome koliko se ispitanici osjećaju ugodno s pojedinim državama u vodećoj globalnoj ulozi nije postavljeno u prošlogodišnjem istraživanju, pa za te rezultate nema direktnog poređenja s 2025. godinom.
Velike razlike između razvijenih i zemalja u razvoju
Stavovi se značajno razlikuju između ispitanika u razvijenim ekonomijama i zemljama u razvoju.
U zemljama u razvoju 53 odsto ispitanika reklo je da bi se osjećalo ugodno s Kinom u vodećoj ulozi, naspram samo 23 odsto u bogatijim državama. Razlika između dvije grupe iznosila je 27 procentnih poena kada je riječ o Rusiji, a 17 poena za SAD.
Istovremeno je poraslo povjerenje u međunarodne institucije. Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji vjeruje 69 odsto ispitanika, u odnosu na 61 odsto prošle godine, dok je povjerenje u Ujedinjene nacije poraslo sa 58 na 62 odsto.
Povjerenje u Svjetsku banku poraslo je sa 46 na 55 odsto, u Međunarodni monetarni fond sa 43 na 51 odsto, a u Međunarodni krivični sud sa 48 na 54 odsto. Svjetska trgovinska organizacija zabilježila je rast sa 50 na 57 odsto.
Koga ispitanici vide kao prijetnju?
Kada se isključe procjene ispitanika o vlastitoj zemlji, 42 odsto Rusiju smatra velikom prijetnjom, 34 odsto SAD, a 30 odsto Kinu.
Rusija je bila najčešće označena kao zemlja koja predstavlja najveću prijetnju u 14 država obuhvaćenih istraživanjem, uz najveće udjele takvih odgovora u Evropi.
SAD je, međutim, kao najveća prijetnja označen u 15 zemalja. Najveći udio takvih odgovora zabilježen je u Indoneziji, gdje je SAD tako označilo 73 odsto ispitanika, zatim u Brazilu sa 59 odsto, Meksiku sa 58 i Turskoj sa 57 odsto.
Istraživanje je objavljeno uoči zasjedanja Generalne skupštine UN u Njujorku, nakon mjeseci rata na Bliskom istoku, poremećaja na energetskim tržištima i trgovinskih tenzija, prenosi N1.
Bonus video
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.