Berlin je sada na raskrsnici može ponovo da ode kod Amerikanaca i moli za rakete, da potraži slično oružje na drugom mestu, ili da značajno ubrza evropski projekat razvoja raketa dugog dometa, prenosi Blic.
Trampov prethodnik Džo Bajden objavio je u julu 2024. da “tomahavci” – krstareće rakete dometa do 2.500 km – dolaze u Evropu i trebali su da budu raspoređeni u Njemačkoj.
Projektili su bili namenjeni da zatvore fatalnu prazninu u sposobnosti Evrope da se odbrani od Rusije – oblast dalekometnih udara je “Ahilova peta” kontinenta, piše britanski “Telegraf”. Ali, dvije godine kasnije situacija se preokrenula.
Kriza oko “tomahavka” počela je nakon što je njemački kancelar Fridrih Merc rekao da Iran “ponižava” Ameriku. Tramp je nakon toga “uzvratio paljbu”, a potom objavio da povlači 5.000 vojnika iz Njemačke i otkazuje “tomahavke” iz Bajdenovog mandata. U Evropi je zbog toga nastala totalna panika.
Pistorijus u “ofanzivi”
Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus ide sljedeće sedmice u Vašington u nadi se da će kupiti “tomahavke” od SAD, umjesto da se periodično raspoređuju prema Bajdenovom planu.
Ali, u Berlinu se plaše da su odnosi sa SAD toliko loši da bi Pistorijus mogao da ima problema da dobije sastanak sa američkim kolegom Pitom Hegsetom. Prema “Telegrafu”, to bi moglo da objasni zašto su njemački zvaničnici organizovali neuobičajeno dugu – četvorodnevnu posjetu Vašingtonu.
Čak i ako SAD pristanu da prodaju “tomahavke” – sa cenom procjenjenom na 3,4 miliona dolara po komadu – tu su drugi problemi.
Prema Rafaelu Losu, stručnjaku za bezbjednost iz Evropskog saveta za spoljne odnose, rakete bi se našle u rukama nemačke vojske tek 2029, “i to pod pretpostavkom da se rokovi isporuke ne promjene zbog rata sa Iranom”.
– Pošto su SAD upotrebile prilično velik broj tih raketa u ratu protiv Teherana, veoma je vjerovatno da će doći do kašnjenja novih isporuka – rekao je on “Telegrafu”.
Prema izvještajima, SAD su tokom rata protiv Irana ispalile 850 “tomahavka”, dok se Japan i Južna Koreja već suočavaju sa kašnjenjima svojih isporuka.
Kako saznaje “Telegraf”, Ukrajina je ta koja bi na kraju mogla da pritekne u pomoć Njemačkoj i Evropi obezbedi privremeni sistem dalekometnih udara.
– Njemačka i dalje pokušava da kupi “tomahavke” i/ili ih proizvodi po licenci u Njemačkoj, ali druga opcija je saradnja sa Ukrajinom. Djeluje da je tamošnja tehnička ekspertiza za sada više u domenu dronova nego kapaciteta za dalekometne udare, ali Ukrajinci su pokazali da mogu brzo da se razvijaju – rekao je listu jedan diplomatski izvor iz Berlina.
Pistorijus je nedavno sa ukrajinskim kolegom Mihailom Fedorovim objavio novo partnerstvo u oblasti dalekometnih dronova, a iako to možda zvuči kao “mešanje baba i žaba” – ukrajinski dronovi umesto američkih raketa – stručnjaci tvrde da je tehnološki napredak zamaglio granice između dve tehnologije. Fabijan Hofman, autor bezbednosnog biltena “Misajl maters”, naveo je kao primer iranske dronove “šahed”, koji mogu da se klasifikuju kao rakete jer se kreću u jednom pravcu i detoniraju pri udaru.
Samostalni evropski put
Pored razgovora sa Amerikancima i Ukrajincima, Njemačka želi da ubrza projekat ELSA (Evropski pristup dalekometnim udarima), koji je od početka bio zamišljen kao trajno rešenje za nedostatak raketa dugog dometa, uz Bajdenove “tomahavke” kao privremenu mjeru.
Program – u kojem učestvuju Njemačka, Britanija, Italija, Francuska, Poljska i Švedska – prvobitno je imao cilj da do 2030. proizvede evropsku raketu dometa 2.000 km. Ali, malo ko vjeruje da bi mogao da bude završen dovoljno brzo da se izbegne potreba za američkim ili ukrajinskim privremenim rešenjima.
Šta ima Evropa u arsenalu
Među najmoćnijim evropskim oružjima nalaze se britanski “trident II” i francuski M51 – podmorničke balističke rakete – kao i njemačka vazduhoplovna krstareća raketa “taurus KEPD 350”.
Ali, kako piše “Telegraf”, sve one blijede u poređenju sa ruskom raketom RS-28 “sarmat”, za koju predsednik Vladimir Putin tvrdi da ima domet od 35.000 km i koja je navodno uspješno testirana prošle nedelje. Postoje i mnoge druge “praznine u sposobnostima” koje moraju da se riješe kako bi ELSA pravilno funkcionisala, uključujući:
Potrebu za uspostavljanjem evropske strukture “komande i kontrole” (C2) na kontinentu, koja bi identifikovala ciljeve za nove rakete dugog dometa i, prema “Telegrafu”, funkcionisala isključivo kao evropska vojna verzija NATO-a
Unapređenje evropske satelitske komunikacione mreže i kopnenih PVO sistema
Jačanje kapaciteta za elektronsko ratovanje
“Nema više velikog brata”
Tramp već dugo želi da smanji američko vojno prisustvo u Evropi, a zapadni zvaničnici tvrde da to pokazuje koliko je hitno da se Evropa oslobodi svoje velike zavisnosti od američke vojne moći. Čak i kada Tramp ode sa vlasti, upozoravaju oni, njegov pokret MAGA – koji je naklonjen Rusiji – vjerovatno će iznedriti sljedećeg republikanskog predsjedničkog kandidata.
– Mislim da taj odnos više ne može popraviti. Povjerenje je nestalo, baš kao i njemačko uvjerenje da će njihov veliki brat uvijek da bude tu – toga više nema – rekla je “Telegrafu” Ulrike Franke, saradnica Evropskog saveta za spoljne odnose.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.