Dok se šef Bijele kuće priprema za samit sa Vladimirom Putinom na Aljasci, na kojem bi potencijalno mogao da prisustvuje i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, jedan od njegovih bivših savjetnika primjećuje obrazac u spoljnoj politici Trampovog drugog mandata koji ukazuje na to da američki predsjednik ozbiljno žudi za onim što smatra ultimativnim znakom globalnog priznanja i poštovanja Nobelovom nagradom za mir.
Međutim, ono što je Džon Bolton opisao u emisiji This Week na televiziji ABC kao Trampovu najnoviju fascinaciju moglo bi imati dublje psihološke korijene, prenosi The Independent.
Najveći trag koji pruža uvid u predsjednikovu psihu jeste istovremena fokusiranost cijelog njegovog tima za nacionalnu bezbjednost na Baraka Obamu, Trampovog prethodnika iz prvog mandata i ličnost za koju mnogi tvrde da je podstakla Trampove političke ambicije kroz podsmijeh i omalovažavanje.
Bolton, koji je služio kao Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, objasnio je da su Trampovi mirotvorni pokušaji u Ukrajini dio jasnog nastojanja da dobije Nobelovu nagradu za mir. Ukazao je na predsjednikove napore da preuzme zasluge za zaustavljanje drugih globalnih sukoba kao dio iste smišljene kampanje sukoba između Azerbejdžana i Jermenije, kao i sukoba Indije sa Pakistanom.
– Mislim da je Tramp jasno stavio do znanja da želi Nobelovu nagradu za mir više od ičega, put do njegovog srca? Ponudite da ga nominujete – rekao je Bolton za ABC News.
Ipak, Bolton je dodao da Tramp ima mješovite uspjehe:
– Ne mislim da je ono što je uradio materijalno promijenilo situaciju u bilo kojoj od tih okolnosti, ili u još nekoliko drugih koje je spomenuo, poput Pakistana i Indije, gdje su Indijci, ne samo vlada, nego cijela država, bili ogorčeni što je pokušao da preuzme zasluge za [mirovni sporazum].
U petak je predsjednik pozvao lidere Azerbejdžana i Jermenije u BIJelu kuću da potpišu mirovni sporazum. Sporazum ima za cilj okončanje decenijama dugog sukoba, ali se nadovezuje na mirovni proces kojim je posredovao Vladimir Putin i na prethodni sporazum koji su dve zemlje potpisale, a koji je sastavila Rusija. U četvrtak je Tramp u objavi na Truth Social mreži, pohvalio svoju ulogu u postizanju sporazuma.
Sporazum između dvije zemlje predviđa stvaranje velikog trgovinskog i tranzitnog koridora nazvanog “Trampova ruta za međunarodni mir i prosperitet”. On će povezati matični dio Azerbejdžana sa autonomnim regionom Nahčivan, čime se ispunjava jedan od glavnih ciljeva azerbejdžanske vlade u mirovnim pregovorima između zemalja.
U međuvremenu, direktorka Nacionalne obaveštajne službe (DNI) Tulsi Gabard i glavna tužiteljka Pam Bondi sarađuju na poduhvatu kojim žele ponovo da pokrenu interesovanje za “Rasijegejt” i istragu iz 2016. godine o Trampovoj kampanji. Sam predsednik nastavlja da besni na čoveka kojeg sada optužuje za “izdaju” i pokušaje nameštanja izbora 2016, a možda i 2020. Tulsi Gabard je svesrdno ponovila njegove optužbe i tvrdila da bi napori Obamine administracije da ukaže na rusko mešanje u izbore trebalo da se smatraju “pučem”.
Bondi je nastojala da tom dvojcu obezbedi što više političke zaštite u Ministarstvu pravde. Glavna tužiteljka, koja je pod pritiskom, otvorila je prošle nedelje istragu velikog porotnog veća o istrazi “Rasijegejt”, i to uprkos tome što je prethodna istraga posebnog tužioca Ministarstva pravde zaključila da nema dokaza o krivičnim radnjama u tom slučaju. Još uvek nisu podignute optužnice protiv Obame niti bilo koga drugog.
U kombinaciji sa Trampovom željom da osvoji Nobelovu nagradu za mir, pojavljuje se jasan obrazac. Kao što je bivši predsednik Republikanskog nacionalnog komiteta Majkl Stil (jedini tamnoputi predsednik u istoriji Republikanske partije) napisao početkom ove godine u autorskom tekstu za MSNBC:
– Jasno je da Obama živi u Trampovoj glavi besplatno već posljednje dvije decenije. Neki misle da se prvi put kandidovao za predsednika zato što mu se Obama podsmevao na večeri Udruženja dopisnika iz Bele kuće. Više puta je Bajdena greškom nazvao Obaminim imenom dok je vodio kampanju, jednom čak rekavši da je pobijedio Obamu 2016”.
– Obama dobija Nobelovu nagradu za mir? Tramp godinama opsesivno pokušava da je osvoji i sam – dodao je Stil.
U martu je i Bolton video tu povezanost. Rekao je za New York Times da je Tramp “video da je Obama dobio Nobelovu nagradu za mir i pomislio: ako je Obama dobio nagradu ne radeći ništa, zašto je on ne bi dobio?”. Times je zabeležio i druge primere u kojima se Tramp javno i privatno žalio što nije dobio nagradu, uprkos tome što ju je Obama dobio.
“Da se prezivam Obama, Nobelovu nagradu bih dobio za 10 sekundi”, rekao je predsednik prošle godine u govoru pred Ekonomskim klubom Detroita.
Međutim, dok predsjednik može narediti članovima svog kabineta i pomoćnicima da pokrenu istrage i izdaju saopštenja koja narušavaju Obamin ugled, do sada je otkrio da je njegova sposobnost da rešava geopolitičke sukobe mnogo ograničenija. Čak iako je Tramp postigao izvesne uspehe primoravajući trgovinske partnere SAD da se povinuju njegovim “recipročnim” tarifama, njegova obećanja da će preko noći okončati ratove u Ukrajini i Gazi su se raspala u neuspjeh.
Međunarodna zajednica sada čeka da vidi da li će ova netrpeljivost, koja se pretvorila u ambiciju, naterati Trampa da zaista okonča rat u Ukrajini ili krvavu opsadu i glad u Gazi izazvanu izraelskom blokadom, ili će ga ponovo osujetiti realnost koja je do sada potkopavala njegove napore.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.