Da ide u vojsku? Ni u kom slučaju! Za mlade žene koje je Deutsche Welle spontano anketirao u Berlinu, služba u Bundesveru uopšte ne dolazi u obzir.
– To se ne uklapa u moje životne planove sa studijama i poslom – argumentuje jedna od njih, a druga naglašava da je “potpuno protiv rata”.
Od žena u vojsci iz svog kruga poznanika jedna mlada žena čula je da su “često suočene sa seksističkim situacijama”. Zbog toga ne može ni da zamisli odlazak u vojsku.
Cilj 20 odsto žena u vojsci
Iako ova anketa nije reprezentativna, ona pokazuje jasan trend: interesovanje žena za Bundesver i dalje je malo.
Trenutno žene čine samo 13,7 odsto vojnog osoblja, dok ih je u borbenim jedinicama tek oko 10 odsto. To je znatno ispod cilja od 20 odsto koji je Bundesver sam sebi zadao.
Udio kandidatkinja je u 2025. opao u poređenju sa prethodnom godinom, bilježi povjerenik Bundestaga za odbranu u svom godišnjem izvještaju.
A Bundesveru je upravo sada hitno potrebno više osoblja: do 2035. godine žele da se vojska poveća za najmanje 75.000 vojnika kako bi ojačala odbranu zemlje i ispunila zahtjeve NATO.
Zato Bundesver intensivno vrbuje novu generaciju. Kod žena – sa umjerenim uspjehom.
– Kada bi podjednak broj žena i muškaraca želio u vojsku, o problemu sa ljudstvom ne bismo ni razgovarali – kaže Sara Nani (Zeleni), portparolka za odbrambenu politiku Zelenih u Bundestagu.
U čemu je onda zapravo problem
– Vidimo da žene dolaze u vojsku. Ali, za razliku od muškaraca, one je brže napuštaju, dijelom i zbog planiranja porodice. To primjećujemo u mnogim firmama i privrednim granama. Međutim, u Bundesveru je posebno teško uskladiti porodicu i službu – kaže Nanijeva za DW.
Iako Bundesver nudi organizovanu brigu o djeci, rad od kuće i poslove sa skraćenim radnim vremenom, iz vojske istovremeno naglašavaju: borbena spremnost trupa uvijek ima prednost.
Istraga u Cvajbrikenu
Mlade žene odvraćaju i brojni slučajevi seksualnog uznemiravanja u Bundesveru.
– Vidim mnogo muških kolega koji su puni poštovanja i koji su dobre kolege. Ali dolazi i do seksualnog uznemiravanja i diskriminacije. A Ministarstvo to dugi niz godina nije shvatalo dovoljno ozbiljno – kaže Nanijeva, koja sjedi u Odboru Bundestaga za odbranu.
Posebno su ozbiljni incidenti u 26. padobranskom puku u Cvajbrikenu na jugozapadu Njemačke, gdje se vodi istraga protiv više od 50 vojnika zbog zloupotrebe droga, desničarskog ekstremizma i seksualnih delikata.
Ove istrage pokrenute su tek nakon prijava žena u vojsci, iako u početku veoma sporo.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus (SPD) nazvao je ove događaje “krajnje šokantnim”.
Najmanje 16 vojnika je već otpušteno, a komandant puka je smijenjen.
Ministarstvo odbrane sada želi detaljnije da istraži ovaj problem: do kraja godine biće izrađena studija o neprijavljenim seksualnim deliktima u vojsci – dakle, studija koja obuhvata i krivična djela koja zvanično nisu prijavljena.
– U poređenju sa ukupnim brojem zaposlenih u Bundesveru, broj optuženih je izuzetno mali. Ipak, ostaje pravilo: Svako takvo djelo je jedno previše. Seksualnom zlostavljanju nema mjesta u Bundesveru. Važi nulta tolerancija – izjavila je portparolka Bundesvera u Kelnu za DW.
Služba pod oružjem ženama dugo bila zabranjena
Bundesver se u njemačkom društvu generalno i dalje doživljava kao muški domen.
Ženama je tek od 2001. godine dozvoljen pristup borbenim jedinicama Bundesvera. Prije toga im je Ustavom bila zabranjena služba pod oružjem, i mogle su samo u jedinice poput saniteta, koji i danas ima najveći udio žena.
Pristup borbenim trupama morale su mukotrpno da izbore pred sudom. U međuvremenu je udio žena u Bundesveru dostigao prosjek NATO-a od oko 13,9 odsto.
Mnoge mlade žene koje dobrovoljno služe vojni rok ocjenjuju vrijeme provedeno u Bundesveru kao pozitivno iskustvo.
Među njima je i Keri Hope, rezervna oficirka Ratnog vazduhoplovstva. To što je u Bundesveru iskusila da može da savlada iste izazove kao i njene muške kolege, ogromno je ojačalo njeno samopouzdanje, priča ova pravnica iz Minhena za DW.
Pred muškarce i žene stavljaju se isti zahtjevi – moraju da nose istu opremu i da rukuju istim oružjem.
– Imala sam veliku sreću da nisam doživjela nikakav seksizam niti strukturnu diskriminaciju samo zato što sam žena – kaže Hopeova.
Nedostaju ženski uzori
Međutim, Hopeova, koja je u srednjim dvadesetim godinama, smatra da u Bundesveru i dalje nedostaje ženskih uzora.
– Ako ne poznajete nijednu ženu koja je služila u Bundesveru, nekako vam je teže da zamislite sebe u toj istoj ulozi. Zato vjerujem: kada bi postojalo više snažnih ženskih uzora koji su krenuli ovim karijernim putem, brojke prilikom regrutacije bi vjerovatno izgledale drugačije – kaže Hopeova.
Iako danas u oružanim snagama služi više od 25.000 žena, na rukovodećim pozicijama situacija je prilično slaba: samo tri žene imaju čin generala – od ukupno 220 generala i admirala u Bundesveru.
Najpoznatija je Nikol Šiling, koja je od prošle godine zamjenica generalnog inspektora, odnosno funkcionera sa najvišim vojnim rangom u Bundesveru.
– Potrebno nam je više žena, jer mješoviti timovi poboljšavaju ukupan rezultat – poručuje Šilingova.
Bonus video
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.