Putin je, tokom sastanka sa stalnim članovima Savjeta bezbjednosti Rusije, naglasio da će poštovanje ograničenja prema Novom START sporazumu postati održivo samo pod uslovom da SAD ne preduzimaju korake “koji potkopavaju ili krše postojeći balans potencijala odvraćanja”.
On je kazao da će Rusija odlučiti da li će zadržati dobrovoljna samoograničenja u okviru Novog START sporazuma, prenose RIA Novosti.
Prema njegovim riječima, Rusija nema interes da podstakne trku u naoružanju.
– Uvjereni smo u pouzdanost i efikasnost naših nacionalnih snaga odvraćanja, ali istovremeno nismo zainteresovani za dalju eskalaciju tenzija i podsticanje trke u naoružanju – rekao je Putin.
On je naložio nadležnim ruskim agencijama da obrate posebnu pažnju na praćenje planova za proširenje strateških komponenti američkog sistema protivraketne odbrane.
Novi sporazum o smanjenju strateškog naoružanja ili Novi START, koji ograničava broj strateških nuklearnih bojevih glava koje SAD i Rusija mogu da rasporede, kao i raspoređivanje kopnenih i podmorskih raketa i bombardera za njihovu isporuku, treba da istekne 5. februara 2026. godine.
“Spremni smo da uzvratimo”
Putin se oglasio u ponedjeljak uoči sednice Savjeta bezbjednosti Rusije i poručio da je Rusija spremna da odgovori na sve prijetnje, dodajući da Moskva i dalje podržava diplomatski put ka smirivanju tenzija uprkos „destruktivnoj politici Zapada“, piše Russia Today.
Još prije same sednice, Putin je upozorio na „ekstremnu opasnost od daljeg pogoršanja“ geopolitičke situacije, posebno u svjetlu sukoba u Ukrajini. Istakao je da je Rusija ponudila „konkretne prijedloge“, ali da uprkos tome „upozorenja i inicijative nisu dobile jasan odgovor“.
– Rusija je sposobna da odgovori na sve postojeće i nove prijetnje. I to ne riječima, već primjenom… vojno-tehničkih mjera – upozorio je.
Putin je naglasio i da Rusija nije zainteresovana za podsticanje rata niti za zveckanje oružjem, a podsjetio je i na odluku Moskve iz prošlog mjeseca da odustane od jednostranog moratorijuma na raspoređivanje raketa srednjeg i kratkog dometa, opisavši taj potez kao „prisilan korak“ koji je uslijedio kao odgovor na planove za raspoređivanje američkih i drugih zapadnih raketa u Evropi i azijsko-pacifičkom regionu.
– Uvjereni smo u pouzdanost i efikasnost naših nacionalnih snaga, ali istovremeno nismo zainteresovani za dalje zaoštravanje tenzija niti za podsticanje trke u naoružanju – dodao je on, piše Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.