Tekući talas ekstremnih vrućina, samo u Francuskoj je odnio već 42 života ljudi su se utopili u pokušaju da se rashlade, dok se širom Evrope obaraju rekordi.
Toplotni stres koji se javlja kada tijelo pokušava da reguliše unutrašnju temperaturu, u porastu je širom svijeta za 22 odsto, što je skoro milijardu ljudi više nego 1970. godine, pokazuje studija Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).
Najranjivija područja, gdje je prosječan broj toplotnih epizoda između 2015. i 2024. godine porastao na 133, su:
Južna Evropa
Sjeverna Amerika
Južna Amerika
Koliko bi trebalo da brinemo zbog vrućina i kako možemo da se zaštitimo u svijetu koji se mijenja pod uticajem klimatskih promjena?
Koliko ljudi umire zbog vrućine
Procjenjuje se da visoke temperature svake godine odnesu oko pola miliona života širom svijeta. To je više nego što godišnje strada u ratovima ili terorističkim napadima, ali manje nego što umire u saobraćajnim nesrećama ili zbog zagađenja vazduha.
Ipak, vrućina se rijetko navodi kao neposredan uzrok smrti. Razlog je to što ekstremne temperature uglavnom djeluju posredno. Većina ljudi ne umire direktno od vrućine, već zato što ona pogoršava postojeće zdravstvene probleme, poput bolesti srca, pluća ili bubrega, piše Gardijan.
Kako ekstremna vrućina utiče na zdravlje
Visoke temperature predstavljaju veliko opterećenje za organizam. Srce i bubrezi rade pojačanim intenzitetom kako bi održali normalnu tjelesnu temperaturu. Kod ljudi koji već imaju hronične bolesti, dodatni napor može biti koban čak i prije nego što dođe do toplotnog udara, prenosi Guardian.
Vrućina ima i druge posledice po zdravlje.
Tokom toplotnih talasa:
raste broj nesreća
pogoršava se kvalitet vazduha
češći su veliki šumski požari
ali i nestanci električne energije, što dodatno opterećuje zdravstveni sistem
Zašto su tople noći problem
Kada su dani toliko vreli da otežavaju normalno funkcionisanje, a noći ne donose osveženje, organizam nema priliku da se oporavi. Tako se posljedice dnevne vrućine dodatno nagomilavaju.
U mnogim evropskim zemljama meteorolozi noći u kojima temperatura ne pada ispod 20 stepeni Celzijusa nazivaju “tropskim noćima”. U Španiji, koja je navikla na ekstremne vrućine, noći sa temperaturama iznad 25 stepeni nazivaju “ekvatorijalnim” ili “užarenim”. Posljednjih godina neformalno se koristi i nova kategorija za noći toplije od 30 stepeni – “paklene noći”.
Ko je najugroženiji
Najvećem riziku izloženi su ljudi koji moraju da borave na otvorenom tokom velikih vrućina – građevinski radnici, poljoprivrednici, beskućnici i drugi.
Međutim, najveći broj smrtnih slučajeva vezanih za vrućinu beleži se među starijim osobama, naročito onima koje imaju hronične bolesti. Žene češće umiru od posljedica visokih temperatura nego muškarci, piše Gardijan.
U većem riziku su i siromašniji građani, jer rjeđe imaju klima-uređaje, dobro izolovane domove ili pristup zelenim površinama koje ublažavaju vrućinu.
Zašto velika vlažnost vazduha pojačava osjećaj vrućine
Znojenje je najvažniji mehanizam kojim se tijelo hladi. Kada znoj isparava sa kože, snižava tjelesnu temperaturu.
Međutim, kada je vazduh veoma vlažan, znoj teže isparava i zadržava se na koži. Tijelo tada mnogo teže uspijeva da se rashladi. Zbog toga subjektivni osjećaj temperature može biti i nekoliko stepeni viši od stvarne temperature, što ponekad može predstavljati razliku između života i smrti.
Zašto toplotni talasi postaju sve intenzivniji
Više od jednog vijeka sagorijevanja fosilnih goriva dovelo je do nagomilavanja gasova staklene bašte u atmosferi. Oni zadržavaju toplotu i zagrijavaju planetu.
Prosječna globalna temperatura porasla je za oko 1,3 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba, dok je zagrijavanje kopna još izraženije. To podiže osnovni temperaturni nivo i čini ekstremne vrućine mnogo češćim.
Postoje i indicije da klimatska kriza utiče na slabljenje mlazne struje u atmosferi. Naučnici smatraju da to povećava verovatnoću pojave takozvanih “toplotnih kupola” – oblasti visokog pritiska koje danima ili čak nedjeljama zadržavaju vreo vazduh nad istim područjem.
Zar klimatske promjene neće smanjiti broj smrti od hladnoće
Hladno vrijeme danas odnosi više života nego vrućina, čak i u toplijim dijelovima svijeta poput podsaharske Afrike i južne Azije.
Ipak, kako temperature rastu, očekuje se da će broj smrti povezanih sa vrućinom rasti mnogo brže nego što će opadati broj smrtnih slučajeva izazvanih hladnoćom.
Kada su naučnici analizirali 854 evropska grada, utvrdili su da će broj smrti povezanih sa temperaturom rasti u svim scenarijima emisije štetnih gasova, čak i kada se uzme u obzir prilagođavanje stanovništva novim uslovima.
Kako se možemo prilagoditi sve češćim toplotnim talasima
Najvažniji korak jeste smanjenje upotrebe fosilnih goriva i smanjenje emisija gasova staklene bašte. Takođe je važno očuvanje šuma i močvarnih područja koja apsorbuju ugljen-dioksid iz atmosfere.
Urbanisti smatraju da gradove treba projektovati tako da imaju manje betona i automobila, a više parkova, drveća i vodenih površina. Na taj način može se ublažiti efekat urbanih toplotnih ostrva, zbog kojeg su gradovi znatno topliji od okolnih ruralnih područja.
Zgrade sa klima-uređajima ili sistemima pasivnog hlađenja mogu smanjiti broj smrtnih slučajeva, kao i efikasan zdravstveni sistem i blagovremena upozorenja na opasne vremenske uslove.
Da li klima-uređaji dodatno pogoršavaju problem
Klima-uređaji povećavaju emisije gasova koji zagrevaju planetu ukoliko koriste električnu energiju proizvedenu sagorijevanjem fosilnih goriva, što je i dalje slučaj u velikom delu sveta. Ipak, kako elektroenergetski sistemi postaju čistiji, i njihov negativan uticaj se smanjuje.
Neki stručnjaci smatraju da je veliki broj smrti izazvanih vrućinom dovoljan razlog za širu upotrebu klima-uređaja, posebno među najugroženijim grupama stanovništva, čak i ako to donekle doprinosi dodatnom zagrijavanju.
Komitet za klimatske promjene Ujedinjenog Kraljevstva ove godine preporučio je da svi domovi za stare i bolnice dobiju klima-uređaje u narednih 10 godina, a sve škole u narednih 25 godina.
Kako da ostanemo bezbjedni tokom toplotnog talasa
Najjednostavniji savjet je da izbjegavate boravak na otvorenom tokom najtoplijeg dijela dana i da se, kad god je moguće, sklonite u hlad ili zatvoren prostor.
Da biste rashladili dom, držite prozore zatvorenim tokom dana, a otvarajte ih uveče i noću kada spoljašnja temperatura postane niža od one u kući. Spustite roletne ili navucite zavese kako biste sprečili direktno zagrijavanje prostorija sunčevim zracima.
Ljekari takođe preporučuju:
redovno unošenje vode
nošenje lagane i široke odeće
obraćanje pažnje na starije, bolesne i druge ugrožene osobe u svom okruženju
Kako javlja Swiss Info, a prenosi Tanjug, studija Univerziteta primijenjenih nauka i umjetnosti u Lucernu u centralnoj Švajcarskoj pokazala je da je moguće ublažiti osjećaj toplote u prostoru bez korišćenja električnih sistema za hlađenje, uz dopunu zvaničnih preporuka Federalne kancelarije za javno zdravlje (FOPH).
Tako mogu da budu korisni sledeći savjeti:
Mirisi u prostorijama poput mentola, nane, limuna i ruzmarina, mogu da utiču na “termalnu udobnost” i stvaraju osjećaj svježine.
Čaršavi od pamučnog satena su izuzetno efikasni, naročito u plavo-zelenim tonovima, jer ova tkanina znatno bolje odvodi toplotu u poređenju sa debljim pamučnim materijalima kao što je flanel.
Zvuci prirode takođe utiču na percepciju toplote, jer mozak kombinuje informacije iz više čula, a zvuci poput tekuće vode ili šume mogu da povećaju toleranciju na visoke temperature, ističu istraživači.
Boje utiču na ljudsku psihu, pa je tako sobna temperatura pod plavičastim ili hladnim bijelim svjetlom procijenjena znatno nižom nego pod toplim bijelim osvjetljenjem.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.