U posljednjih 10 godina broj maloljetnika uključenih u kriminal u Turskoj više se nego udvostručio sa 100.000 na 202.000 mladih ljudi – uz snažno ubrzanje u posljednjih pet godina.
Taj je porast naveo sociologa Tunu Kujudžua, profesora na Sveučilištu Boğaziçi, da upozori kako “naglo povećanje nasilnog ponašanja među mladima i stvaranje bandi predstavlja ozbiljan problem koji bi dugoročno mogao dovesti zemlju u situaciju sličnu Brazilu ili Meksiku”, piše Le Monde.
Iako se takva uporedba može činiti pretjeranom, naročito kada je riječ o ubistvima, gdje Turska i dalje znatno zaostaje za latinoameričkim zemljama, broj alarmantnih pokazatelja ne ulijeva optimizam. Prema podacima Udruženja civilnog društva u krivičnom sistemu (CISST), 3. novembra 2025. u pritvoru je bilo 4.682 maloljetnika, gotovo šest puta više nego u Francuskoj.
Uz to, tokom školske godine 2023/2024. školu je napustilo 218.053 djece. Istraživanja o konzumaciji droga pokazuju i da korisnici postaju sve mlađi: prosječna dob prvog kontakta s drogom pala je s 15–16 godina 2010. na 14 godina.
Povezanost s politikom
– Postoji cijeli jedan ambijent koji mlade iz siromašnih četvrti, ali ne samo njih, gura prema tome da pokušaju pronaći vlastiti put, umjesto da postanu dio jeftine radne snage u tekstilnim radionicama, koje su najčešće ilegalne i praktički im nametnute“, kaže Guleč, ističući da je nastanak ove nove generacije bandi rezultat dugog i postupnog procesa.
Turska se oduvijek nosila s organiziranim kriminalom, koji se znao prilagoditi političkim i privrednim previranjima u zemlji, uz posebnost da su veliki mafijaški šefovi često održavali povlaštene veze s vlašću.
Mladenačke bande, međutim, nastale su na ulicama. Potom su se širile, ponekad vlastitom inicijativom, a ponekad manipulacijom određenih kriminalnih mreža.
U nekoliko uporišta ljevice bande su se upuštale u oružane sukobe s političkim grupama. Smrtno ranjavanje Hasana Fefrita Gedika, 21-godišnjaka koji je 2013. učestvovao u protestu protiv trgovine drogom u Gülsuyuu, jednom od bastiona istanbulske krajnje ljevice, označilo je prekretnicu u krvavoj istoriji djelovanja tih bandi.
Kamikaze-dronovi
S naglim porastom konzumacije droga, posebno sintetičkih poput bonzaija (sintetičkog kanabinoida) i metamfetamina, nove mladenačke bande uspostavile su vlastite obrasce djelovanja. Regrutovale su maloljetnike iz različitih četvrti putem društvenih mreža, navijačkih grupa i pritvorskih centara.
Ti mladi regruti pružaju vođama bandi posebnu prednost: lakše ih je kontrolisati, a u slučaju suđenja suočavaju se s blažim kaznama zbog statusa maloljetnika. Najčešće raspoređeni na prvim linijama operacija, prema vlastitim riječima korišteni su kao “kamikaze-dronovi”.
– Nekada je u četvrtima postojala snažna solidarnost. Ljudi su razgovarali jedni s drugima -kaže bivši muhtar (lokalni izabrani zvaničnik) iz Gülsuyua.
– Danas su mladi spremni umrijeti. Za njih je ubiti nekoga i otići u zatvor poput medalje – dodao je.
Za razliku od favela i slamova Latinske Amerike, članove ovih bandi nećete vidjeti kako stoje na ulicama s oružjem u ruci. Drže se po strani, najčešće se kreću motociklima u parovima, nadziru ulice ili sjede u kafićima.
Droga se dostavlja nakon narudžbi poslanih putem stranih telefonskih brojeva na aplikacijama poput WhatsAppa ili Signala.
Zabrinjavaju kriminalne moćnike
Kako biste ih prepoznali, potrebno je pažljivo gledati zidove četvrti poput Gazija ili Esenyurta. Tu mladi članovi bandi ispisuju inicijale svojih vođa, slogane ili poruke lojalnosti. Vidljiviji su na internetu, gdje su ovladali komunikacijom, piše Forbes BiH.
– Tamo iz daljine prate suparnike, obezbjeđuju ugovore za atentate i prevoze drogu za velike međunarodne kartele -kaže Guleč.
S druge strane, “neki provode vlastitu verziju ‘pravde’, zavisno četvrtima iz kojih dolaze”, dodao je.
Članovi bandi tako su protestvovali protiv smjene pojedinih gradonačelnika. Neki od njih navodno su viđeni i na skupovima potpore Ekremu İmamoğluu, istanbulskom gradonačelniku i glavnoj oporbenoj figuri aktuelnoj vlasti, koji je u martu 2025. završio u zatvoru.
Zavisno o socijalnom porijeklu članova i četvrti iz kojih dolaze, njihovi profili na društvenim mrežama ponekad su ispunjeni simbolima alevitske ili kurdske manjine, dok se u drugim dijelovima grada ističu turske zastave.
Za razliku od kriminalnih skupina iz prošlosti, koje se nisu ni trudile davati sebi imena, ove su bande postale izrazito vidljive u Turskoj – toliko da su počele zabrinjavati i neke od bivših kriminalnih moćnika.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.