Drugi rok za upis učenika u prvi razred srednjih škola Republike Srpske u školskoj 2021/2022. godini počeo je danas, a trajaće do petka, 16. jula.
Upisni rok koji je ostao iza banjalučkih škola suočio ih je sa starim/novim okolnostima.
Mjesečne stipendije od 150 maraka, plaćena praksa kod poslodavaca, ali i besplatne autobuske karte, koje nude Grad Banjaluka i Ministarstvo prosvjete i kulture RS, nisu bila dovoljna motivacija budućim banjalučkim srednjoškolcima da se opredijele za neko od deficitarnih zanimanja pri upisu u srednju školu.
Upis u srednje škole u Republici Srpskoj počinje u ponedjeljak, 14. juna, a osim novih zanimanja koja su prosperitetna u oblasti novih tehnologija, učenici mogu da se odluče i za deficitarna zanimanja za koja su i ove godine obezbijeđene stipendije, rekla je Srni ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić.
Isplata gradskih stipendija učenicima odvija se prema planu, pa će tako za 1.310 srednjoškolaca, sutra biti uplaćena i druga rata stipendije za tekuću školsku godinu, poručili su iz nadležnog Odjeljenja.
Grad Banjaluka će ove godine stipendirati 397 studenata, od kojih će 100 dobiti ovu podršku na osnovu uspjeha na studiju, podaci su Odjeljenja za obrazovanje, zdravstvo, omladinu i sport.
Javni izdaci za obrazovanje u Bosni i Hercegovini iznose 3,9 odsto bruto domaćeg proizvoda ili oko 1,3 milijardi KM godišnje, dok izborom kadra na tržištu niko nije zadovoljan.
Ni petina srednjoškolaca u cijeloj Bosni i Hercegovini ne pohađa stručne škole, a po posljednjim podacima 19 odsto đaka je upisalo deficitarna zanimanja.
Tačno 591 učenik prvih razreda dobijaće svakog mjeseca po 100 konvertibilnih maraka stipendije od Vlade RS, jer su upisali deficitarna zanimanja.
U banjalučkim srednjim školama ostalo je oko 290 slobodnih mjesta za upis u prvi razred i to u Poljoprivrednoj, Građevinskoj, Ugostiteljskoj i Školi učenika u privredi.
Vlada Republike Srpske će od ove godine stimulisati učenike da se obrazuju za obavljanje deficitarnih zanimanja, a svi oni koji izaberu da se školuju za neki od traženih zanata imaće plaćen prevoz u školu i mjesečnu stipendiju u iznosu od 100 KM.
U Centru za obrazovanje odraslih u Bijeljini, u 16. generaciji, školuje se oko 200 polaznika na više stručnih smjerova. Od samog osnivanja ove obrazovne ustanove najveće je interesovanje kandidata za sticanje medicinskih zvanja, a u novije vreme i za zanimanja vozača, kuvara i za zanate metalske struke.
U Prijedoru će u naredne dvije godine u industrijskoj zoni „Celpak“ najmanje četiri investitora pokrenuti ili širiti proizvodnju. Tako će biti zaposleno još nekoliko stotina radnika.
U četiri distributivna preduzeća iz sistema „Elektroprivrede RS“ višak zaposlenih je oko 600 od ukupno njih oko 4.000 radnika. Oni koji ne uzmu stimulativne otpremnine u tri kruga, dobiće otkaz i ostaće bez stimulativnih otpremnina.
Zanimanje njegovatelj dospijeva na austrijsku listu deficitarnih zanimanja počev od 2020. godine. Do 2030. godine Beču će biti potrebno više od devet hiljada njegovatelja.
Pekar, varilac i kuvar su deficitarna zanimanja trećeg stepena, dok su tehničari informacionih tehnologija, mehatronike, elektroenergetike i tehničar za CNC tehnologije deficitarna zanimanja četvrtog stepena.
Prve obuke radnika za deficitarna zanimanja u Centru za obrazovanje odraslih u Banjaluci trebale bi početi u oktobru, a dugoročni cilj je da u ovoj ustanovi u narednih nekoliko godina 200 polaznika stekne znanja za poslove koji nedostaju na tržištu rada.
U namjeri da omogući što bolje uslove za obrazovanje mladih za rad u privredi, koji su sve deficitarniji na tržištu rada, u Poslovnoj zoni „Ramići“ dogodine će biti formiran trening centar za obuku đaka i studenata.
Banjaluka želi da smanji nedostatak radnika za oblasti drvne, metalske i tekstilne industrije, te iz obućarskog i IT sektora kroz dualno obrazovanje. Kad bi se pridržavali savjeta stručnjaka, za prvu ruku bi najbolje bilo da kroz pilot projekte preduzeća obučavaju kvalifikovane radnike.
Grad će u idućoj školskoj godini stipendirati učenike koji se odluče da se školuju za neka od nedostajućih zanimanja na tržištu rada, poput bravara i zidara.