Finansijski savjetnik Dalibor, poznatiji pod svojim TikTok nadimkom Ja investitor, otkrio je nekoliko grešaka koje gastarbajteri prave čim dođu u Njemačku.
Gastarbajterka iz istočne Evrope u Njemačkoj radi već skor tri godine i sada je postavila pitanje kako stanovnici uspijevaju da priušte svakodnevne usluge, s obzirom na njihovu visoku cijenu u poređenju sa prosječnim primanjima.
Jedan Austrijanac je na internetu isprozivao veliki broj Srba koji žive u Austriji, smatrajući ih nacionalistima i ne baš najprijatnijim komšijama.
Građani iz Srbije za Beč su od velikog značaja i jedna su od najvećih grupa doseljenika, a to dokazuje i statistika. A šta brojke kažu o poslovima koje Srbi rade u glavnom gradu Austrije?
Njemački parlament je usvojio dugoočekivanu reformu koja će olakšati sticanje njemačkog državljanstva.
Ljubav prema svojoj zemlji, prema svojoj Srbiji i prema svojoj djeci je nedjeljiva. Ona nam je rođenjem usađena i prati nas čitavog života, poručila je ovo žena koja je u potrazi za boljim životom napustila svoju zemlju.
Stanovnici Balkana već decenijama napuštaju ove prostore i odlaze u inostranstvo iz nužde, zbog boljeg obrazovanog sistema i uslova rada ili iz čiste radoznalosti i želje za avanturom.
Potencijalni radnici iz BiH spremniji su da rade kao nekvalifikovan kadar u Njemačkoj nego sa priznatom kvalifikacijom iz oblasti obrade metala i elektrotehnike, ukoliko moraju dodatno učiti.
Ljetnja sezona veselja, dok je dijaspora još u rodnom kraju, ne prestaje. Ovog ljeta bilo je više zanimljivih svadbi na teritoriji Raške i sandžačkog kraja u Crnoj Gori i BiH ali ova je privukla pažnju velikom broju pratilaca na Instagramu.
Glavni razlog zašto Srbi odlaze u inostranstvo jesu dobre zarade i visoki standard života.
Evropi nedostaje najmanje 400.000 vozača kamiona, a najjača evropska ekonomija, Njemačka, od 1. avgusta priznaće sve vozačke dozvole izdate u BiH.
Odlazak u inostranstvo, trbuhom za kruhom, najteža je odluka koju čovjek može da donese. Jer, sem što napuštaju zemlju, oni ostavljaju porodice, prijatelje i rodbinu, ne znajući da li će se ikada vratiti.
U posljednje vrijeme sve se više ljudi odlučuje za povratak iz tuđine u Srbiju ili selidbu na istoku i jugu Francuske.
Pravilo da se gastarbajteri ne ponašaju "kod kuće" isto kao u inostranstvu uglavnom je opštepoznata stvar.
Božo je građevinac iz Prnjavora i već decenijama živi čemernim gastarbajterskim životom. Beograđanin Vladimir je profesor univerziteta i živi u Kopru, na moru. Minja iz Vranja je mlada naučnica. Mladen je vozač šlepera i živi u kamionu. Irina je učenica. Živi u Ljubljani, gdje je rođena i ona i njeni roditelji.
Veliku konkurenciju građanima Srpske i BiH, te drugih zemalja zapadnog Balkana, prave izbjeglice iz Ukrajine, kojih je svakim danom sve više u Njemačkoj.
Nakon odlaska u dijasporu, ljudi sa Balkana često se suočavaju i sa stigmatizacijom u domovini, pošto se pod pretpostavkom da "preko grane teku med i mlijeko na svakom ćošku", prema njima mijenjaju stav i dojučerašnji prijatelji.
Kriza u Zapadnoj Evropi, pogotovu u Njemačkoj, svakako se odražava i na naše građane koji žive i rade u ovoj zemlji.
Nekako naša djeca već od malih nogu uče da su ta neka Austrija, Njemačka i Švajcarska zemlje budućnosti, da je to tamo med i mlijeko, da tamo ima pregršt para, a fino se radi. Plate su ogromne, vlada te čuva kao kap vode na dlanu i živiš život sretno i zadovoljno.
Da im nije rođaka iz inostranstva i njihove nesebične pomoći, mnogi građani Bosne i Hercegovine jedva da bi mogli da prežive a da ne zaglibe u kredite, koje bogzna kada i kako bi mogli da vrate.