
Ko bira predsjednika u Hrvatskoj: Kako se Dodik našao u predizbornoj kampanji kod komšija
Hrvatski predsjednički kandidat Dragan Primorac obratio se biračima putem društvenih mreža, uoči drugog kruga predsjedničkih izbora.
Hrvatski predsjednički kandidat Dragan Primorac obratio se biračima putem društvenih mreža, uoči drugog kruga predsjedničkih izbora.
Pošteni izbori u BiH su, prema već ustaljenom mišljenju, nemoguća misija. Pošteniji izbori su, s druge strane, i te kako, mogući.
Bio jednom jedan baja… Kakav baja? Strašan baja. Legenda kaže da mu niko ništa nije smio, jer je bio jači od sudbine. Strašno, strašno!
Duboko vjerujem da ovo društvo zaslužuje promjene, a ne zamjene. Nećemo valjda Nešića mijenjati Drinićem, ili da budem direktnija, Dodika Stanivukovićem, čiji je model vladanja Banjalukom identičan Dodikovom modelu vladanja Republikom Srpskom.
Ko je odgovoran za debakl HDZ-a na izborima za predsjednika Hrvatske? Da li je to Andrej Plenković, koji je odlučio da HDZ u trku protiv Zorana Milanovića pošalje Dragana Primorca, ili članovi HDZ-ovog rukovodstva koji nisu željeli da preuzmu odgovornost i suoče se s Milanovićem?
Na osnovu 99,25 odsto obrađenih biračkih mjesta u Hrvatskoj će biti održan drugi izborni krug u kojem će predsjedničku trgu za Pantovčak trčati aktuelni predsjednik Republike Zoran Milanović, sa podrškom od 49,14 odsto i kandidat HDZ Dragan Primorac sa 19,41 odsto podrške.
Nakon što su izlazne ankete pokazale da Zoran Milanović pobjeđuje u prvom krugu predsjendičkih izbora u Hrvatskoj, on se kratko oglasio na Fejsbuku.
Prema prvim izlaznim anketama Zoran Milanović osvaja drugi mandat predsjednika Hrvatske, već u prvom krugu. Pobjedu odnosi s 51,48 odsto glasova građana.
Prema izlaznim anketama koje su objavili HRT i Nova TV Zoran Milanović osvaja 51,48 odsto, Dragan Primorac 19,29 odsto, Marija Selak Raspudić 8,84 odsto, Ivana Kekin 8,33 odsto, Tomislav Jonjić 3,99 odsto, Miro Bulj 3,48 odsto, Branka Lozo 2,56 odsto i Niko Tokić Kartelo 0,80 odsto.
Na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj do 16.30 časova glasalo je 1.195.377 birača, odnosno 36,9 odsto, saopšteno je iz Državne izborne komisije.
Osmi izbori za predsjednika Hrvatske organizuju se u diplomatskim i konzularnim predstavništvima te zemlje u sedam gradova Bosne i Hercegovine, uključujući glavni grad Sarajevo.
Na izbore za predsjednika Republike Hrvatske u nedjelju prijepodne izašlo je gotovo 460.000 birača, odnosno 14 odsto, što je nešto niži odziv nego prije pet godina na posljednjim predsjedničkim izborima.
U Hrvatskoj su jutros otvorena glasačka mjesta na kojima će 3.762.224 građana birati predsjednika.
Sutra se u Hrvatskoj održavaju predsjednički izbori, a prema zadnjim anketama najviše šansi ima aktualni predsjednik Zoran Milanović sa 37,2 odsto.
Njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer raspustio je Bundestag i zakazao prijevremene izbore za 23. februar.
Centralna izborna komisija Bjelorusije saopštilo je da je registrovano pet kandidata, uključujući Aleksandra Lukašenka, za predsjedničke izbore idućeg mjeseca, prve od izbora 2020. koji su izazvali masovne nemire usred tvrdnji o pobjedi 70-godišnjeg autoritarnog vođe.
Njemačka vlada je pala nakon što joj je u parlamentu izglasano nepovjerenje.
Nakon značajnog pada sredinom oktobra, cijena akcija Tesle poslije američkih predsjedničkih izbora 5. novembra porasla je za 68 procenata.
Predsjednika Republike Hrvatske birači će, osim u Hrvatskoj, moći birati i u inostranstvu, u 38 država, na 105 biračkih mjesta, što je u odnosu na izbore iz 2019. godine, manje i država i biračkih mjesta, tada se glasalo u 47 država, na 124 biračka mjesta.
Državnoj izbornoj komisiji (DIP) Hrvatske svoje kandidature za predsjedničke izbore predalo je 11 kandidata, ali kako se saznaje samo njih osam ima potrebnih 10.000 potpisa.