Njemački tiktoker sproveo je eksperiment da bi saznao kome ide odjeća i obuća koju ljudi doniraju Crvenom krstu i neće vam se svidjeti ono što je otkrio.
Thriftovi, second handovi ili radnje sa polovnom odjećom - kako god ih nazvali, kupovina u njima je sve popularnija širom svijeta, a Banjalučani već godinama uživaju u kvalitetu, pristupačnim cijenama i unikatnim odijevnim komadima koje u njima pronalaze.
Zara će u svoju ponudu uvrstiti prodaju, popravku ili doniranje polovne odjeće u Sjedinjenim Američkim Državama do kraja oktobra, kao način da produži njihov životni ciklus i smanji otpad.
Odjeća iz second hand radnji godinama unazad sve je češći izbor brojnih građana, a razlozi za to su jednostavni: dobar kvalitet i niska cijena.
Vjenčanica se smatra onom najvažnijom haljinom. A svaka mlada je pažljivo bira za svoj veliki dan.
Da butici koji nude nove komade garderobe po niskim cijenama i dalje nisu stali na put polovnoj odjeći i obući, svjedoče i podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH prema kojima je "odjeće iz druge ruke" za četiri mjeseca ove godine uvezeno u vrijednosti većoj od 3,9 miliona maraka.
Polovna odjeća u BiH postaje sve traženija, o čemu svjedoči i ogroman uvoz ovakve robe, budući da, prema statistici, te brojke rastu iz godine u godinu.
Za devet mjeseci ove godine u BiH je uvezeno 3.820 tona korištene odjeće i drugih korištenih tekstilnih proizvoda, ukupne vrijednosti 8,5 miliona KM.
Kupovina polovne garderobe sve je privlačnija građanima Bosne i Hercegovine. Kupiti kvalitetnu i unikatnu odjeću i to po niskoj cijeni, razlozi su što su kupci sve češće mladi ljudi.
Kompanija Zara planira da 3. novembra pokrene uslugu "Pri-ound" (polovna odjeća) koja treba da pomogne kupcima da preprodaju, poprave ili doniraju odjeću u nastojanju da smanji njen uticaj na životnu sredinu.
Građani Srpske i BiH se, zbog prilično lošeg životnog standarda, sve više okreću kupovini polovnih roba, koje su kudikamo jeftinije od novih za koje mnogima, dok zadovolje one najosnovnije potrebe, ne ostane para.
Polovne robe iz uvoza sve su traženije na našem tržištu, jer ih građani Srpske i BiH, zbog svojih skučenih kućnih budžeta i činjenice da su kudikamo jeftinije od novih, sve više kupuju.
Radnje sa odjećom „iz druge ruke“ u posljednjih nekoliko godina su postale nezaobilazna mjesta za kupovinu mnogim Banjalučanima.
Prema podacima humanitarnog udruženja Vrap životni vijek odjeće u Velikoj Britaniji procijenjen je na nešto više od dvije godine. Procjenjuje se da 30 miliona komada odjeće bespotrebno visi u ormarima, ali uprkos tome ljudi i dalje kupuju.