Proizvođači mlijeka iz Srpske, kojima Vlada duguje oko 35 miliona KM, poručuju da su im ove pare prijeko potrebne, kako bi ušli u ovogodišnju proljetnu sjetvu.
U oktobru je završena berba jabuka na području Posavskog kantona, a proizvođači se, nažalost nemaju čime pohvaliti.
Berba kukuruza u Republici Srpskoj je počela, a očekivanja su da će prinos u prosjeku biti manji za oko 30 odsto, izjavio je danas ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Boris Pašalić.
Živimo i radimo na području gdje već 30 godina postoji strah od nestašice hrane, ali je priroda ovog straha u našem slučaju malo drugačija nego u svijetu.
Kiša, koja je u protekla dva dana u nekoliko navrata padala u Srpskoj, dobro je došla pšenici, ali i proljetnim usjevima, kod kojih je, zbog visokih temperatura i nedostatka vlage, bio usporen rast.
Enormno poskupljenje đubriva stavilo je na muke poljoprivrednike u Srpskoj čije brazde oskudijevaju u vitalnim hranljivim materijama za usjeve, zbog čega je, kako kažu, jesenja sjetva kao lutrija, jer ne znaju koliki će biti prinosi i kvalitet roda.
Suša i previsoke temperature, koje danima ne jenjavaju, izazvale su značajnu štetu na povrću i žitaricama, a prinosi pojedinih poljoprivrednih kultura u Srpskoj već su smanjeni i do 20 odsto.
Pšenica je za sada u odličnoj kondiciji i iako je rano govoriti o ovogodišnjem rodu, na oranicama na kojima su primjenjene sve agrotehničke mjere, očekuju se prinosi iznad prosjeka, rekao je na danas održanom „Danu polja strnih žita“ u Bijeljini dr Dragan Zarić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić rekao je da je za ovu godinu izdvojeno više od 100 miliona KM za podsticaje za poljoprivrednu proizvodnju, kao i da su zabilježeni rekordni prinosi u ratarskoj, povrtlarskoj i animalnoj proizvodnji.
Silaža ima veliki značaj u savremenoj stočarskoj proizvodnji i od njenog kvaliteta zavisi profitabilnost farme mliječnih goveda ili tovnih junadi.
Žetva pšenice na semberskim poljima privodi se kraju. Prosječni prinosi hljebnog zrna zasejanog na 13.700 hektara su pet tona po hektaru. Na parcelama na kojima je sjetva obavljena na vrijeme i primijenjene sve agrotehničke mjere poljoprivrednici bilježe i duplo veće prinose.