Društvo

Tamo gdje je vakcinacija slaba, VIRUS LAKO MUTIRA: Epidemiolog Tiodorović objasnio zašto je omikron soj nastao baš u Južnoj Africi

Korona virus neprekidno mutira, za samo dvije godine imali smo čak šest registrovanih sojeva, alfa, beta gama, delta, delta plus, a sada je tu i najnoviji omikron.

Tamo gdje je vakcinacija slaba, VIRUS LAKO MUTIRA: Epidemiolog Tiodorović objasnio zašto je omikron soj nastao baš u Južnoj Africi
FOTO: KOSTADIN KAMENOV/RAS SRBIJA

Kako su naučnici ranije objašnjavali, korona virusi skupljaju mutacije relativno sporo u odnosu na druge viruse, ali nažalost, svaki put kada se dogodi mutacija, imamo susret sa sve zaraznijim sojem.

Primjera radi, grip može da “reasortira” svoj genom između sojeva, i da tako zaobiđe otpornost svake godine, korona virusima je, bar tako kažu naučnici, to mnogo teže. Novi mutanti, za sada, nisu uspjevali da zaobiđu otpornost prema vakcinama, i u ovom momentu niko ne može reći precizno o čemu se radi, te osim najava farmaceutskih kuća da su spremne za modifikaciju već postojećih vakcina, drugi odgovor nemamo. Zato apeluju stručnjaci, potrebno je vakcinisati se u što većem obimu, kako bismo onemogućili virusu da mutira i daje nove sojeve.

FOTO: OLIVER BUNIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: OLIVER BUNIĆ/RAS SRBIJA

Epidemiolog i član Kriznog štaba prof.dr Branislav Tiodorović, objasnio je za Blic da se mutacije dešavaju svakako, ali da su pravo iznenađenje upravo ove koje se događaju u humanoj populaciji. Infekcija izazvana virusom Kovid-19 “iznjedrila” je nekoliko sojeva, ali osvrnimo se na poslednjo soj, omikron, koji se nije slučajno razvio u Južnoj Africi, zemlji gdje je stopa vakcinacija nešto veća od 20 odsto.

Pročitajte još

-Tamo gdje je procenat vakcinacije nizak, to su mjesta gdje se virus održava. On tamo pronalazi osetljivu humanu populaciju i opstaje. S druge strane, tamo gde je veći procenat vakcinisanih, virus ima problem da pronađe osetljive osobe kod kojih bi se održao. Dakle, poruka je vrlo jasna, vakcinacija nam je neophodna a vakcine imamo, objašnjava profesor Tiodorović.

Po svemu sudeći, za prelazak mutanta sa životinje na čovjeka potrebno je vrijeme, čak i po nekoliko godina, s druge strane mutacije koje se odvijaju u humanoj populaciji mnogo su brže, što nam daje kao rezultat iz dosadašnjih sojeva, Primjera radi, delta soj za razliku od prvobitnog dao je višestruku brzinu kada je prenos u pitanju, te je jedna osoba mogla da zarazi i do 9 ili 10 osoba.

– I dalje smatramo da je za prelazak mutanta sa životinje na humanu populaciju potrebno vrijeme, to potvrđuju svi naučnici. Ali u humanoj populaciji, ove mutacije jesu iznenađenje –  izjavio je Tiodorović za Blic.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu