Tegeltija smatra da bi bilo pošteno i korektno da ministar za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara Miloš Lučić podnese ostavku nakon stava svog partijskog šefa o ovom pitanju.
– Imate političku partiju koja je prešla u opoziciju i koja ima strašnu potrebu da se nudi na sve strane. S druge strane, njihovi novi potencijalni partneri možda bi ih prihvatili, a možda i ne bi. U toj borbi DNS da nešto obeća svojim glasačima, a da sačuva neke funkcije zarobljen je upravo ministar Lučić – rekao je Tegeltija.
Tegeltija je naveo da je SDA “već istrgovala sa DNS-om neke druge pozicije”, zbog čega je, kako je istakao, teško očekivati Lučićevu smjenu, naglasivši da se u Predstavničkom domu često formiraju većine koje ne odgovaraju realnoj parlamentarnoj većini u BiH.
– SDA je koristila političke partije iz Republike Srpske, poslanike SDS i PDP i jednog poslanika iz SDA koji je iz Republike Srpske, da bi donijeli neke odluke, poput odluke o izboru rukovodstva Centralne izborne komisije (CIK) BiH. S druge strane, oni koji su praktično doživjeli izborni debakl 2018. godine svesrdno se nude kako bi ponovo napravili većinu u Sarajevu. Bilo bi logično da se manu ćorava posla – poručio je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, zbog loših izbornih rezultata opozicija pokušava praviti neku drugu atmosferu, pa tako u Republici Srpskoj svakodnevno najavljuju rušenje Vlade, a imaju 25 ili 26 poslanika.
– Među tih 25 ili 26 poslanika, sigurno je 10 ili 15 odsto onih koji to ne bi podržali kada bi došlo do glasanja – rekao je Tegeltija za ATV.
Predsjedavajući Savjeta ministara naglasio je da ne želi da poredi sadašnji sa prethodnim sazivom Savjetom ministara iz više razloga, a prvenstveno zbog toga što je početak rada prethodnog saziva bio usmjeren na rušenje nadležnosti Republike Srpske.
On je dodao da su dvije trećine ovog saziva Savjeta ministara ostale iste, ali da jedna trećina potpuno drugačije gleda na poziciju i ulogu Savjeta ministara, a to su predstavnici iz Republike Srpske.
– Ono što sam rekao kad sam došao jeste da Savjet ministara mora biti mjesto kompromisa i konsenzusa, mjesto gdje će se odluke donositi u interesu građana, a ne političkih stranaka. Ništa u BiH nije zaustavljeno što je zavisilo od Savjeta ministara, ali ovdje ne mogu proći neke stvari koje su neprihvatljive za bilo koga, odnosno koje su u suprotnosti sa ustavnim uređenjem – istakao je Tegeltija.
Govoreći o često najavljivanim pritiscima na BiH i Srpsku u narednom periodu, Tegeltija je konstatovao da pritisci na Republiku Srpsku nikad nisu prestajali, te da uvijek postoje neke strukture u BiH koje insistiraju na nekakvim starim dogovorima.
– Neki lideri političkih partija ponovo vraćaju priču o ‘aprilskom paketu’ koji je daleko iza nas. Ali, koliko god da ima pritisaka, BiH bez unutrašnjeg dogovora i konsenzusa neće napredovati – ocijenio je Tegeltija.
On je ocijenio da je nevjerovatno da u BiH postoje snage i strukture koje hoće da naprave uređenje u BiH zahvaljujući izborima u nekoj drugoj zemlji.
– Lično mislim da BiH nikad neće napredovati sa visokim predstavnikom u BiH. Ali, ono što nama predstoji jeste da govorimo činjenicama, argumenitima, da govorimo o tome da se zna kako se mijenja Ustav, a oni koji misle da će neko drugi izvan BiH napraviti uređenje u BiH – strašno griješe – naglasio je predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija.
Pozitivno kretanje BDP očekuje se u drugom kvartalu ove godine
Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da bi, prema predviđanjima svih relavantnih institucija, u drugom kvartalu ove godine BDP u BiH trebalo da bilježi pozitivna kretanja, ali da ona neće biti visoka i, svakako, neće dostići onaj iz 2019. godinu.
Nekoliko je stvari koje na ovo utiču, a to je, prije svega, činjenica da pandemija usporava rast BDP, ali u prvoj polovini godine veći broj građana u cijelom svijetu biće vakcinisan, što će omogućiti pokretanje onih privrednih grana koje su u vrlo lošem stanju, rekao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, činjenica je da je iza nas godina koju će BiH završiti u minusu, te da je samo pitanje statistike da li će pad BDP-a biti 3,5 odsto ili 5,5 odsto, što su najpesimističnije prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
– Ono što mene plaši, a što je iskustvo pokazalo, jeste da druga godina zna biti teža od prve godine krize. Ali, ukoliko savladamo pandemiju u najvećoj mogućoj mjeri, sva ova kretanja trebalo bi da budu veoma pozitivna – istakao je Tegeltija.
Predsjedavajući Savjeta ministara je naveo da je u BiH, kada je riječ o borbi protiv pandemije virusa korona, prihvatljiv stepen ograničenja za poslovanje privrede.
– Većina naših privrednih grana nema veliki problem sa mjerama koje u ovom trenutku imamo, a govorim, prije svega, o proizvodnim granama. Naravno, kada je riječ o uslugama, transportu putnika, avio-saobraćaju, turizmu, ugostiteljstvu i slično, te su grane u teškoj situaciji i one sasvim sigurno neće biti u boljoj situaciji u prvoj polovini 2021. godine, dok značajan broj ljudi ne primi vakcinu da bi počeo liberalniji sistem kretanja – objasnio je Tegeltija.
Govoreći o neuspjehu aražmana sa MMF, Tegeltija je naglasio da nema nikakvog ozbiljnog razloga da se pravi registar računa fizičkih lica u Centralnoj banci BiH, te da ovaj uslov nije nikakva ekonomska norma.
– Pitao sam šefa Misije MMF kako će pomoći građanima BiH tako što će registar prenijeti sa jednog mjesta na drugo i nisam dobio odgovor – napomenuo je Tegeltija.
Pitanje vođenja registra računa fizičkih lica, pojasnio je Tegeltija, definisano je zakonom o bankama i unutrašnjem platnom prometu, koji su usaglašavani sa MMF prije nekoliko godina.
– Ono što je vrlo važno, svaki put u pregovorima sa MMF bila su teška ekonomska pitanja, ponekad neko političko pitanje, ali u suštini uvijek je bila riječ o tome kako će izgledati zakon o bankama, zakon o radu, kakve će biti plate, penzije… Ovdje se nije tražilo nikakvo pitanje ozbiljnih ekonomskih reformi – rekao je Tegeltija.
Tegeltija je izrazio nadu da će prevladati svijest da aranžman treba i MMF-u i BiH, te da bi na proljeće moglo doći do povratka ozbiljnim pregovorima i ozbiljnim ekonomskim reformama, bez političke priče.
Kada je riječ o evropskom putu BiH, Tegeltija je naveo da nikada nije govorio o datumu kada će BiH dobiti kandidatski status, te da su ključni komesari u Evropskoj komisiji rekli da su očekivanja da je to prva polovina ove godine.
– Osim toga što BiH treba da uradi neke stvari da bi dobila svoj kandidatski status, lično mislim da Evropska komisija i EU treba da sa malo više razumijevanja gledaju na poziciju BiH. Tih 14 uslova dobili smo u uslovima kada je bio veliki otpor proširenju EU, za vrijeme prethodnog saziva Evropske komisije – rekao je Tegeltija.
On smatra da bi dobijanje kandidatskog statusa suštinski poslalo poruku da se BiH kreće u dobrom pravcu i vratilo bi poljuljano povjerenje građana BiH prema EU.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu