Tegeltija je pojasnio da je Ministarstvo civilnih poslova u Savjetu ministara potpisalo Ugovor sa “Kovaksom” 18. septembra 2020. godine, te da je avans odmah uplaćen u skladu sa tim ugovorom.
– Uplatom preostalog dijela sredstava do punog iznosa u vrijednosti od 12.997.600 dolara, BiH je ostala ravnopravno uključena u svim nadolazećim aktivnostima ‘Kovaks’ mehanizma unutar kojeg je naručeno 1.232.000 doza vakcina – rekao je Tegeltija na sjednici Predstavničkog doma odgovarajući na interpelaciju grupe poslanika u vezi sa odgovorom Savjeta ministara na krizu izazvanu virusom korona.
On je rekao da je od ukupnog broja doza Federacija BiH (FBiH) naručila 800.000, Republika Srpska 400.000, a Brčko distrikt 32.000 doza. Srednja vrijednost doze vakcina iznosi 10.55 dolara.
– Broj naručenih doza je dovoljan za vakcinalnu pokrivenost 20 odsto stanovništva i isti se odnosi samo na prve narudžbe koje su nadležne zdravstvene institucije zatražile u skladu sa jasnim instrukcijama ‘Kovaksa’ – pojasnio je Tegeltija.
On je rekao da je se svakim donošenjem odluke o ograničavanju kretanja ljudi tokom pandemije susretalo sa ogromnim problemom stranih državljana koji se nalaze u BiH, kao i velikog broja ljudi iz BiH koji su ostali u nekoj drugoj zemlji na skijalištima, aerodromima i slično.
– Od tada pa do otvaranja granica, za 1.210 ljudi moralo se na različite načine, posebnim odlukama, omogućiti odlazak iz BiH ili ulazak u BiH – naglasio je Tegeltija.
On je podsjetio da se najveći talas virusa korona pojavio prošle godine pred uskršnje i vaskršnje praznike, te da su i tada donesene teške i važne odluke, poput karantina na graničnim prelazima.
– To je bio pokušaj da se uspori ulazak onih koji imaju problem sa zdravljem, za šta je bilo potrebno angažovati Oružane snage BiH. Odluka o uvođenju karantina je bila donesena za 10 graničnih prelaza – rekao je Tegeltija i istakao da su tada bila angažovana 603 pripadnika Oružanih snaga BiH sa 64 motorna vozila.
On je rekao da je Savjet ministara, shvatajući ozbiljnost i cijenu pandemije za zdravstveni i realni sektor, donio odluku o traženju međunarodne pomoći za zaštitu i spašavanje.
– Održali smo sastanak sa međunarodnim donatorima i tad je obećana pomoć BiH od 84.000.000 evra – rekao je Tegeltija i dodao da su definisani i principi raspodjele pomoći.
On je rekao da je pomoć dolazila po različitim osnovama, te da je teško procijeniti tačnu vrijednost.
– Sve što je došlo ustupljeno je entitetima. Ništa, osim malog broja maski i sredstava za dezinfekciju nije se zadržavalo u institucijama BiH – pojasnio je Tegeltija i podsjetio da se posljednja velika isporuka koja je stigla u BiH odnosi na 6,5 miliona maski iz Njemačke.
Tegeltija je rekao da je u tom prcesu bilo potrebno definisati i sistem oslobađanja od plaćanja carine na humanitarnu pomoći.
S obzirom na to da nije sve moglo da se dobije preko humanitarne pomoći, dodao je Tegeltija, postavilo se pitanje Zakona o javnim nabavkama i pokretanju inicijative da se ide u izmjene tog zakona.
On je rekao da je kroz razgovor sa direktorom Agencije za javne nabavke BiH utvrđeno da važeći Zakon ispunjava sve potrebne uslove za definisanje procesa javnih nabavki u slučaju vanrednih situacija.
Tegeltija je rekao da su mjere koje su kreirali entiteti i lokalne zajednice za pomoć privredi, zahtjevale velika finansijska sredstva.
– Savjetu ministara je na raspolaganju je bila preraspodjela u Budžetu, međunarodna pomoć i dodatna finansiranja – rekao je Tegeltija i podsjetio da su izdvojena 42 miliona KM pomoći za saniranje posljedica pandemije.
On je pojasnio da je za 40 miliona KM, što je po današnjem kursu 24,8 miliona dolara, BiH mogla da kupi 2.509.000 doza vakcina, po cijeni po kojoj su vakcine plaćane putem mehanizma “Kovaks”.
Tegeltija je rekao da je BiH preko mehanizma “Kovaks” obezbijedila 2.200.000 doza vakcina, te da je bilo neophodno obezbijediti podršku međunarodnih finansijskih institucija.
– Od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) obezbijeđeno je 330 milona evra, makrofinansijska pomoć EU iznosila je 250 miliona evra, od Evropske banke za obnovu i razvoj 56 miliona, Evropske komisije 73,5 milona evra i od tog iznosa nijedna marka nije završila u budžetu institucija BiH – naglasio je Tegeltija.
On je rekao da će u septembru ove godine biti dostupno, a od januara naredne godine operativno oko 300 miliona evra koje će BiH moći povući od MMF.
Navodeći da će u odgovoru na interpelaciju iznijeti samo činjenice šta i kada je urađeno i koliko je novca obezbijeđeno, predsjedavajući Savjeta ministara je rekao da je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju 11. marta 2020. godine, te da je Savjet ministara prije zvaničnog proglašenja pandemije razmatrao informaciju o preduzetim mjerama u BiH za sprečavanje pojave i širenja bolesti izazvane virusom kovid-19.
– Kada smo razmatrali materijal potvrđen je jedan slučaj zaraze u Banjaluci, a s ciljem bolje koordinacije 14. marta prošle godine održan je u Doboju sastanak predsjedavajućeg Savjeta ministara i predsjednika vlada eniteta, gradonačelnika Brčko distrikta i ljudi koji su zaduženi za zdravstveni sektor – podsjetio je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, zdrvstveni sektor je u tom trenutku zatražio kontrolu ulaska u BiH i kontrolu širenja virusa u BiH jer u tom trenutku nije imala strategiju.
– Nakon sastanka 14. marta u Doboju, 15. marta je Savjet ministara na sjednici donio odluku o propisivanju dodatnih uslova za ulazak stranaca u BiH – rekao je Tegeltija i podsjetio da je to bila prva odluka koju je Savjet ministara donio kada je riječ o pandemiji.
Na narednoj sjednici, dodao je Tegektija, već je donesena odluka o proglašavanju stanja prirodne i druge nesreće na teritoriji BiH, kada su stvorene pretpostavke za donošenje potrebnih odluka svih kriznih štabova koji su formirani u entitetima, kantonima i lokalnim zajednicama.
Kada je riječ o samoj interpelaciji grupe poslanika, predsjedavajući Tegeltija je rekao da je riječ o dokumentu od jednog lista papira na kojem je bilo pet ili šest crtica.
– Možda ovo jeste prva interpelacija u Predstavničkom domu ali one nisu novost u parlamentarnom životu BiH. Nekada sam pripremao interpelaciju kao ministar ali interpelacija je bila dokument na koji smo dali odgovore i te odgovore smo dali poslanicima da imaju materijal i znaju o čemu razgovaramo – rekao je Tegeltija.
Predsjedavajući Tegeltija je rekao da je Savjet ministara pokušao da pripremi materijal kao odgovor na interpelaciju ali nije se imalo na šta odgovoriti jer nije bilo pitanja.
– Danas smo došli u situaciju da govorimo o ‘ge pet’ mreži, o radu pojedinačnih ministarstava i tome slično. Žao mi je što ne mogu da vam dam odgovore na to. Savjet ministara je pripremo odogovor koji je koncipiaran na bazi onoga što smo dobili od ovog doma i što se nazvalo interpelacija – rekao je Tegeltija.
Interpelaciju su uputili poslanici Predrag Kojović, Nermin Nikšić, Aida Baručija, Saša Magazinović, Nada Mladina, Zukan Helez, Mirjana Marinković Lepić i Damir Arnaut.
Stavovi o aranžmanu sa MMF i dalje isti
Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija ocijenio je da ton razgovora članova Fiskalnog savjeta BiH sa predstavnicima Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH ne djeluje ohrabrujuće da je moguće za kratko vrijeme doći do kompromisa kada je riječ o aranžmanu sa MMF.
Tegeltija je naveo da je riječ o nastavku razgovora sa proljetnog zasjedanja Svjetske banke i MMF, te da su stavovi o aranžmanu sa MMF-om i dalje isti kao i tokom prošlih razgovora.
– Tema je bila aranžman između BiH i MMF i otvorena pitanja koja postoje od kraja decembra 2020. godine. Dogovoreno je da će uska grupa, predstavnik Vlade Republike Srpske, Vlade Federacije i predstavnik Savjeta ministara pregovarati i pokušati definisati neke od politika da vidimo da li možemo doći do rješenja – rekao je Tegeltija.
On je dodao da je na jučerašnjem sastanku konstatovano da je MMF pripremio novi program podrške zemljama koji će javnosti biti predstavljen u septembru, a BiH će moći računati na 300 miliona evra.
Tegeltija je podsjetio da su aranžmani sa MMF višegodišnji.
– U ovom trenutku se razgovara o istim onim stvarima koje su bile neusaglašene i na prethodnim sastancima. To je pet tačaka o kojima se juče nije detaljisalo, ali su poruke dosta tvrde i sa jedne i sa druge strane – rekao je Tegeltija.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu