Ipak, analitičari nisu preveliki optimisti i očekuju da će se borbe na terenu nastaviti jer, kako kažu, i jedna i druga strana žele bolju pregovaračku poziciju.
Odustajanje od NATO i denacifikacija
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog rekao je da će biti „relativno lako“ pronaći zajednički jezik za okončanje rata sa Rusijom o nekim temama, poput članstva u NATO i upotrebe ruskog kao regionalnog jezika — ali svaki razgovor o odustajanju od teritorije neću nigdje ići.”
Aleksandar Rodnjanski je razgovarao za Politico dok je rusko bombardovanje Ukrajine ulazilo u četvrtu nedjelju. Turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu izjavio je u nedjelju da se dvije strane približavaju sporazumu o „kritičnim“ pitanjima usred mirovnih pregovora.
Rodnjanski je rekao da će, po njegovom mišljenju, biti „relativno lako“ dogovoriti se o nekim oblastima pregovora.
– Pitanje neutralnosti je nešto u čemu možemo da nađemo kompromis u smislu da moramo da imamo bezbjednosnu garanciju, opipljivu bezbjednosnu garanciju za Ukrajinu u budućnosti – rekao je Rodnjanski.
On je dodao da bi ovo moglo biti nešto poput Budimpeštanskog memoranduma, „ali mnogo konkretnije“, pozivajući se na sporazum iz 1994. prema kojem se Kijev odrekao svog atomskog oružja u zamjenu za bezbjednosne garancije SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i Rusije.
– Ako dobijemo (bezbjednosne garancije), to bi u ovom trenutku bilo dovoljno da kažemo da možemo da odložimo naše NATO ambicije, posebno imajući u vidu činjenicu da nam je NATO ionako rekao „ne“. Tako da je to relativno lako, rekao bih – rekao je Rodnjanski.
On je takođe rekao da bi moglo biti moguće da Ukrajinci pristanu na zahtjeve Moskve za ono što ona naziva „denacifikacijom“ ukrajinskih naziva ulica i da ruski jezik bude priznat kao jezik nekih ukrajinskih regiona. Moskva želi da Ukrajina promijeni nazive ulica date u čast ljudima koje smatra nacistima ili simpatizerima nacista tokom Drugog svjetskog rata.
– Moraju nešto da prodaju ruskom stanovništvu. Ali promjena naziva ulica nije veliki problem. Tako da možemo to da uradimo – rekao je Rodnjanski.
Postoje ulice u Kijevu i Lavovu, na primjer, koje su nazvane po ukrajinskom ultranacionalisti Stepanu Banderi iz doba Drugog svjetskog rata, koga je Rusija vidjela kao saučesnika Adolfa Hitlera. Bandera je bio ozloglašen po upotrebi terorističkih taktika i ubistava, a njegova organizacija Ordena ukrajinskih nacionalista vršila je masakre nad Poljacima i Jevrejima.
Crvena linija – podjela teritorije
Ali „najteži dio“, pregovora, kako je rekao Rodnjanski, vezan je za Donjeck i Lugansk, gdje je Rusija već priznala separatističke tvrdnje i započela invaziju koja je u toku slanjem trupa koje su prvobitno opisane kao „mirovne“ trupe u te istočne regione.
– To je, očigledno, najteži dio. Mislim, ušli su da osvoje teritoriju, da okupiraju našu zemlju. I očigledno, oni neće reći, “OK, samo ćemo odustati od ovoga” – rekao je savjetnik Zelenskog.
Kako je zaključio, svaki razgovor o tome da se Ukrajina odrekne dijela svojih teritorija “neće ići nikuda”.
Prioritet – sastanak Putina i Zelenskog
Portparol turskog predsjednika Ibrahim Kalin saopštio je da je Turska uvjerena da Moskva i Kijev mogu da postignu mirovni sporazum, a da je “prioritetni zadatak Ankare da organizuje sastanak Zelenskog i Putina”.
– Mirovni sporazum je moguć. Sada je pitanje kada će i kako on biti postignut. Održavamo naše kanale komunikacije sa obje strane otvorenim. To je veoma važno i naši napori su usmjereni na organizovanje direktnog sastanka između ruskog i ukrajinskog predsjednika – saopštio je turski zvaničnik.
Kako je naveo, u Bjelorusiji se održavaju sastanci dvije strane na tehničkom nivou i podsjetio da je prvi ministarski sastanak Ukrajine i Rusije održan na marginama diplomatskog foruma u Antaliji, dok je u ovom trenutku ključni zadatak da se organizuje samit na najvišem nivou.
Kalin je rekao da bi do trajnog primirja moglo doći isključivo susretom Putina i Zelenskog. No, dodao je da Putin smatra da pozicije o “strateškim pitanjima” Krima i Donbasa nisu dovoljno bliske kako bi se dogovorio sastanak.
Marijupolj ključni vojni cilj Rusije
Istraživač iz organizacije “Novi treći put” Dragoslav Rašeta ne očekuje da će uskoro pregovori dvije strane dati konkretne rezultate.
– Očigledno je da i Kijev i Moskva tehničkim pregovorima kupuju vrijeme. Moskva, recimo, pregovora i u propagandne svrhe kako bi svijetu pokazala da se i Rusija zalaže za mir. Dotle, front u Ukrajini je već nedjelju dana miran. Nakon nekoliko nedjelja ruska vojska više strateški ne napreduje. Tako da ne mislim da će Moskva iskreno prići mirovnim pregovorima dok ne ostvari još neki rezultat na terenu – ističe za Blic Rašeta.
Kako kaže, taj rezultat bi moglo da bude osvajanje Marijupolja.
– U slučaju da Marijupolj padne ruska vojska bi nastavila napredovanje ka Odesi i na taj bi odsjekla Ukrajini sve prilaze Crnom moru. S tim što je veliko pitanje na koji način će osvojiti Odesu jer je to praktično treći najljepši i najvažniji grad nekadašnje ruske imperije. Pitanje je da li će Moskva htjeti da uništava takav istorijski grad – sumnja Rašeta.
Rat ušao u drugu fazu
Sagovornik podvlači da je rat ušao u drugu fazu i da je trenutno linija fronta u Ukrajini prilično definisana.
– Rusiji je jasno da 200.000 vojnika nije dovoljno da osvoje veće ukrajinske gradove kao što su Kijev ili Harkov. I ovo što su do sada ostvarili postigli su uz enormne gubitke što je na ivici prihvatljivosti od strane ruskog javnog mnjenja. Zato mislim da će Rusija nastaviti da granatira ciljeve po Ukrajini kako bi dalje iscrpila ukrajinsku vojsku i uništila moral ukrajinskom narodu. S druge strane, i Ukrajina vjeruje da će kako vrijeme prolazi izmoriti rusku vojsku – rekao je Rašeta, piše Blic.
Od svih ruskih zahtjeva za kraj rata u Ukrajini Rašeti su realna dva.
– Mislim da je neutralnost Ukrajine zahtjev Moskve kojeg bi Kijev najlakše mogao da prihvati uz to da tu neutralnost garantuju Turska, Velika Britanija ili SAD. Krim je, takođe, logičan zahtjev pošto ga je Ukrajina strateški izgubila još 2014. godine. S druge strane, ne vjerujem da će se Kijev odreći tako lako Donjecka i Luganska, kao ni mogućnosti da uđe u Evropsku uniju. Sve bi moglo da bude jasnije za dvije-tri nedjelje kada vidimo kako će se stvari odvijati na frontu – zaključuje Rašeta.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu