Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

TERORIZAM I ŽENE Kako postupati s povratnicima sa stranih ratišta

Politika
Autor:

Foto: Profimedia

Da li su vlasti Bosne i Hercegovine sposobne da se suoče sa problemom radikalnih islamista koji se vraćaju sa stranih ratišta i da li te osobe mogu deradikalizovati, tema je koja se često otvara u javnosti.

Stručnjaci za bezbjednost vlastima najviše zamjeraju da olako pristupaju rješavanju problema povratka radikalnih islamista i njihovih porodica, navodeći da uopšte nismo svjesni posljedica koje bi mogli imati u budućnosti zbog svog inertnog odnosa prema simpatizerima Islamske države i terorističke ideologije.

Rasprava na ovu temu ponovo je pokrenuta ovih dana nakon što je osumnjičeni ISIS-ovac Muharem Dunić, koji je uhapšen u Siriji, gdje je godinama ratovao na strani terorista, na ročištu za prijedlog o produženju mjera pritvora pred Sudom BiH odbio da ustane kada je sudija Šaban Maksumić zatražio da se predstavi.

– Islam mi ne dozvoljava da ustanem. Što vi ne poštujete moja pravila – rekao je Dunić, čime je pokazao da ne poštuje institucije BiH, niti zakone u ovoj zemlji.

Da vlast ne može ili ne želi da se adekvatno uhvati u koštac s problemom radikalnih islamista govori i činjenica da u BiH postoje brojni „paradžemati“ koji odbijaju da pristupe Islamskoj zajednici, te nastavljaju propagirati radikalni islam.

Tako je u decembru prošle godine jedan od tih paradžemata postavio više bilborda u okolini Živinica i Kalesija s fotografijama Djeda Mraza uz poruku “Bradonje dolaze po našu djecu” i “Muslimani nisu ludi da slave najluđu noć”, pozvavši Bošnjake da bojkotuju proslavu Nove godine.

Foto: Screenshot Facebook

Uoprkos svemu, vlasti u BiH ne preduzimaju nikakve mjere kako bi spriječili djelovanje ovih i sličnih paradžemata.

Da li je vlast u BiH onda uopšte spremna da se suoči sa radikalnim islamistima koji se vraćaju sa stranih ratišta i na koji način uopšte socijalizovati te osobe?

Stručnjaci za bezbjednost često upozoravaju da radikalni islamisti uopšte ne poštuju zakone ili institucije države, već da za njih važe samo zakoni koje oni propagiraju, zbog čega je teško očekivati da će jednom kada se nađu na slobodi uspjeti da se socijalizuju i nastave živjeti mirnim životom. S druge strane, male kazne koje sudovi u BiH izriču osobama povezanima s terorističkim organizacijama, uključujući one koji su učestvovali u borbama na stranim ratištima, kao i nepostojanje programa rada sa povratnicima sa stranih ratišta – sve to bi u budućnosti moglo da predstavlja društveni i nacionalni bezbjednosni rizik po BiH.

Stručnjak za bezbjednost i predsjednik Internacionalne policijske organizacije (IPO) Ilija Životić ističe da nisu sve osobe koje su se priključile stranim formacijama zagrezle u radikalni islam, ali da će dio njih zasigurno nastaviti da se ponaša kao da su i dalje na ratištu.

Životić, međutim, ističe da je posebno problematično to što vlast potpuno zanemaruje ulogu žena koje su se priključile ISIS, bilo da su otišle za svojim muževima, bilo iz nekog drugog razloga.

Foto: juGmedia/YouTube

– Ne smije se zanemarivati uticaj žena, a o tome se najmanje govori u BiH. Znamo da su žene bile dio poznate ISIS-ove vjerske policije i da su bile mnogo surovije od muškaraca. Da li iko provjerava da li je neka od žena koja je vraćena u BiH bila dio te policije ili neke druge organizacije? Ne, ne provjerava. Obično se na njih gleda kao na majke koje su bile u zabludi, otišle za muževima i rodile djecu – upozorava Životić.

Ističe da bi i te žene trebale biti u pritvoru i dobro se provjeriti njihova uloga u Siriji i drugim stranim državama. Životić podsjeća da su mnoge žene imale ulogu da radikalizuju druge, posebno mlade djevojke, te ih privuku na stranu ISIS.

– Terorizam ne pravi razliku između muškarca i žene, tako da te žene treba tretirati isto kao i muškarce – smatra Životić.

On ističe da to podrazumijeva da i jedni i drugi po izlasku iz zatvora trebaju da prođu program deradikalizacije.

Životić ističe da sudovi moraju izricati veće kazne onima koji su se priključili terorističkim organizacijama, jer su trenutne kazne preblage.

– Kada ih osudite, nikako ne smijete da ih stavljate u kolektivne sobe, da imaju dodira s drugim zatvorenicima. Takve osobe često postaju idoli mladima koji su u zatvor došli zbog sasvim nekih beznačajnih krivičnih djela poput džeparenja, krađe i slično. Postoji opasnost da ti radikalni islamisti u zatvoru radikalizuju druge, posebno mlade – upozorava Životić.

Smatra da radikalni islamisti trebaju da se proglase društveno opasnim i da u zatvoru moraju biti odvojeni od drugih i pod budnim okom stražara.

Pored toga, kako ističe Životić, tim bi osobama u posjetu trebali da dolaze predstavnici Islamske zajednice u BiH kako bi ih probali vratiti na tumačenje izvornog islama.

– I na kraju, kada te osobe izađu iz zatvora ne smiju se zanemariti već i dalje trebaju biti u fokusu vlasti. Preporučljivo je da se takvim osobama što prije nađe neki posao kako bi im pažnja bila zaokupljena time. U protivnom, ako izađu iz zatvora, ne budu imali posao i niko ne bude obraćao pažnju na njih, velika je vjerovatnoća da će nastaviti sa širenjem svojih radikalnih ideja – smatra Životić.

Dodaje da bi te osobe trebale redovno da se javljaju socijalnoj službi, a trebalo bi neko vrijeme da ih nadzire i policija, koja bi pratila njihovo ponašanje na društvenim mrežama i društvu kako bi se uvjerili da li šire radikalni islam ili su se socijalizovali.

Životić podsjeća da u BiH postoje oko 93 paradžemata, iako je IZ BiH priznala postojanje tek 27. On ističe da je postojanje tih paradžemata problem za BiH, jer je poznato da oni ne priznaju ni izvršnu ni religijsku vlast u BiH.

– Borac protiv tih paradžemata treba da bude Islamska zajednica u BiH. Oni trebaju iz društva da odstrane radikalne imame i da nametnu svojim građanima pozitivne uzore u islamskom svijetu. Imate poznate muslimanske pisce, glumce, pjevače, fudbalere i druge, koje trebaju nametnuti mladima kao uzore, a ne ISIS i njima slične – poručuje Životić.

Pena: Svaka osoba treba imati poseban tretman

Univerzitetski profesor Uroš Pena ističe da su osobe koje odu na neko strano ratište, kako bi se borile za terorističke organizacije, duboko radikalizovane, a stepen deradikalizacije zavisi od osobe do osobe.

Ističe da je stepen radikalizacije kod tih osoba prevelik da bi se tek tako moglo očekivati da će po povratku u matičnu državu nastaviti mirno da žive, pogotovo ako je radikalizacija kod tih osoba dopunjena i dodatno motivisana ubijanjem i slično.

Foto: Siniša Pašalić /RAS Srbija

Uroš Pena

– Slučaj iz Suda BiH kada osumnjičeni nije želio da ustane i kaže svoje ime pokazuje nam da te osobe ne samo da ne poštuju sud, već ni institucije, sistem, pa ni svoje sugrađane – ističe Pena.

On dodaje da je zakon BiH takav kakav jeste, ali da ako želimo da deradikalizujemo osobe koje su otišle na neko strano ratište i ratovale za terorističke organizacije, nije dovoljno da ih samo osudimo.

– Deradikalizacija na način na koji to sad provodimo nije dovoljna. Mi trenutno imamo samo jedan stepen opšte deradikalizacije. Međutim, svaki pojedinac je individua za sebe. Moraju se napraviti pojedinačni programi deradikalizacije određenih lica. Ako to ne uradimo, nećemo imati rezultat – upozorava Pena.

Navodi da se za svaku osobu treba posebno razmotriti zašto se priključila nekoj paravojnoj formaciji, te na koji način je otišla. Pena kaže da se to odnosi i na žene i na muškarce. On ističe da ne možemo sve te osobe da stavimo u isti koš jer nisu svi isti, zbog čega je potrebno svakog posebno istražiti i u skladu sa povratnim informaciijama napraviti poseban program deradikalizacije.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO