Uvoz ruske sirove nafte prestaće u roku od šest mjeseci, a rafinisanih proizvoda do kraja godine, poručila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. Sankcije gađaju i ruske banke, kao i neke medije, ali upravo je uskraćivanje prihoda od fosilnih goriva Rusiji najznačajniji dio paketa.
Rusija je najveći snabdjevač EU naftom i gasom. Od početka invazije do 27. aprila, blok je uvezao oko 44 milijarde evra fosilnih goriva iz Rusije isporukama i cjevovodima.
Politički pritisak Ukrajine za strožim djelovanjem natjerao je lidere EU da pronađu načine da prekinu zavisnost od ruske nafte. U prethodnom paketu sankcija EU je pristala da postepeno ukine uvoz ruskog uglja u narednim mjesecima, ali nafta i gas su ono što Rusiji donosi veliki novac.
Prestanak uvoza nafte iz Rusije predstavljao bi prekretnicu u odgovoru Evrope na rat i odluku koja bi trajno preoblikovala globalnu politiku i energetska tržišta.
Neke zemlje EU pozvale su na brzu zabranu kako bi odmah osujetile ratne napore predsjednika Vladimira Putina. Međutim, Slovačka i Mađarska kažu da neće podržati sankcije protiv ruskih energenata, uključujući uvoz nafte, a još neke zemlje pokazuju nezadovoljstvo tim planom.
Dvije zemlje kažu da su previše zavisne od ruske nafte i da ne postoje trenutne alternative.
“Crvena linija”
Mađarska je od početka bili izričita – evropski embargo na ruske energente je “crvena linija” koju neće preći i uložiće veto na svaku takvu odluku. Ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao je da njegova zemlja neće glasati ni za kakve sankcije “koje će onemogućiti transport prirodnog gasa ili nafte iz Rusije u Mađarsku”. On je poručio da je nemoguće da Mađarska i njena privreda funkcionišu bez ruske nafte, kao i da “niko ne može da očekuje da cijenu rata plate Mađari.”
Mađarski premijer Viktor Orban tako je četvri mandat započeo novim sukobom sa Briselom. Zvanično, mađarska vlada opravdava namjeru da stavi veto velikom zavisnošću zemlje od ruskih izvora energije, ali postoje zemlje koje uvoze daleko više od nje, prenosi Blic.
Moguće je da i drugi razlozi igraju ulogu u mađarskom “ne“ embargu na naftu, navodi DW. Konkretno, moglo bi da se radi o igranju pokera sa Briselom. Evropska komisija još nije isplatila milijarde namjenjene Mađarskoj iz Fonda za saniranje posljedica korone, jer je zabrinuta zbog korupcije u toj zemlji. Prošle nedjelje EK je takođe otvorila postupak protiv Mađarske po novom mehanizmu vladavine prava.
Pri tom je najavljeni mađarski veto samo još jedna prekretnica u mađarskoj spoljnoj politici, koja zemlju vodi sve dalje i dalje u izolaciju unutar EU, ali i na međunarodnom planu. Mađarska je jedina zemlja EU koja do sada nije upotrebila nijednu oštru riječ o napadu na Ukrajinu.
Orban je samo nominalno osudio rat, a riječi kojima bi kritikovao Putina nikada nisu prešle preko njegovih usana. Mađarska je do sada nerado podržavala antiruske sankcije, a vlada ne dozvoljava transport oružja u Ukrajinu preko svoje teritorije.
“Biće potrebne godine”
Za razliku od Mađarske kojoj ruske isporuke pokrivaju oko 58 odsto njenih godišnjih potreba za naftom, u Slovačkoj je taj udio 96 odsto, pa je ta zemlja u daleko nepovoljnijoj poziciji. Slovačka skoro u potpunosti zavisi od ruske nafte koju dobija preko naftovoda Družba iz sovjetskog doba.
Slovački ministar ekonomije Ričard Sulik rekao je krajem još krajem marta da njegova zemlja intenzivno radi na smanjenju energetske zavisnosti od Rusije, a jedna od opcija je povećanje uvoza tečnog prirodnog gasa (TPG). Ipak, to neće biti tako lako.
Rafinerija u Slovačkoj je dizajnirana da radi sa ruskom naftom i trebalo bi da bude temeljno remontovana ili zamijenjena da bi se bavila uvozom iz drugih krajeva – što je veoma skup i dugotrajan proces.
Sulik je izjavio u utorak da bi promjena tehnologije u Slovnaftu, jedinoj rafineriji u zemlji, trajala nekoliko godina.
Slovačka traži trogodišnji prelazni period kako bi ušla u fazu predloženog naftnog embarga EU Rusiji, izjavio je danas ministar ekonomije Ričard Sulik.
Otpor
Otpor zabrani uvoza nafte donekle je oslabio protekle nedjelje nakon što je postignut dogovor koji bi ponudio izuzeće Slovačkoj i Mađarskoj. Tako bi dvije zemlje mogle da nastave da kupuju rusku sirovu naftu do kraja 2023. prema postojećim ugovorima.
Slovačka je rekla da bi odmah pristala da dobije trogodišnji prelazni period, dok Mađarska ističe da ne vidi kako bi predloženi plan osigurao energetsku bezbjednost zemlje tokom prelaznog perioda.
Neki EU zvaničnici, koji su za medije govorili pod uslovom anonimnosti tokom pravno i diplomatski teških pregovora, otkrili su da bi Bugarska i Češka takođe mogle da traže ukidanje sankcija, što se ispostavilo kao tačno.
Istog dana kada je EK predstavila paket sakcija, Varšava je zatražila izuzeće od embarga.
– Pokušavamo da dobijemo odlaganje za dvije, možda tri godine – rekao je premijer Petr Fijala.
On je naglasio da je Češka spremna da podrži odluku o uvođenju sankcija Rusiji, koje uključuju naftu, s obrzirom na to da će, kako je naveo, postojati određeni period odlaganja dok se ne povećaju kapaciteti naftovoda koji mogu da isporučuju naftu Češkoj.
Gotovo istovremeno, isti zahtjev je stigao i iz Sofije.
– Bugarska, tehnološki, može bez ruske nafte, ali to bi značajno podiglo cijene goriva. Dakle, ako EK razmatra izuzeća, mi bismo željeli da iskoristimo takvu mogućnost – rekao je zamjenik bugarskog premijera Asen Vasilev.
Jedan evropski diplomata je upozorio da bi odobravanje izuzeća nekolicini država moglo da izazove domino efekat izuzeća koji bi potkopao embargo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu