To je zaključio Ustavni sud Republike Srpske koji je danas razmatrao pojave koje su od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, konkretno praksu Ustavnog suda BiH.
Podsjećamo, nova kriza u BiH je nastala nakon što je Ustavni sud BiH izbrisao odredbu svojih Pravila u kojoj je pisalo da se plenarna sjednica ne može održati bez prisustva bar jednog sudije iz RS i troje sudija iz FBiH.
– BiH je složena država koja se sastoji od dva entiteta: Republike Srpske i FBiH, Brčko – Distriktom kao njihovim kondominijumom, i oni čine njenu suštinu. Sve njene institucije konstituisane su po principu entitetskog ili pak nacionalnog pariteta, neke po jednom, neke po oba. Prilikom donošenja odluka u ovim institucijama obezbjeđena je zaštita, bilo vitalnog entitetskog, bilo vitalnog nacionalnog interesa. Tako se konstituiše i Ustavni sud BiH u kome RS predstavlja dvoje sudija koje bira Narodna skupština, a Federaciju četvoro sudija koje bira Predstavnički dom FBiH. Ustav BiH propisuje da se odluke Suda donose većinom glasova svih sudija, odnosno da „većina svih članova predstavlja kvorum“, što podrazumijeva pravo učestvovanja svih sudija u odlučivanju – podsjeća Ustavni sud Srpske.
Međutim, Ustavni sud BiH predstavlja jedinu instituciju BiH u kojoj nije prisutan princip zaštite vitalnog interesa entiteta, niti pak vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda. Ustavotvorac se prilikom kreiranja ovakvog ustavnog rješenja vjerovatno rukovodio prirodom ustavnosudske funkcije, ali to rješenje u BiH, sa ovakvim oblikom državnog uređenja, u praksi izaziva mnogobrojne probleme.
Ipak, navodi Ustavni sud RS, u Pravilima Ustavnog suda BiH, kao garancija ravnopravne zastupljenosti entiteta u radu Suda i odlučivanju, bilo je predviđeno da se „sjednica Ustavnog suda u plenarnom sazivu kojoj ne prisustvuju najmanje trojica sudija koje je izabarao Predstavnički dom Parlamenta FBiH i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala NSRS odgađa s tim da će se, u slučaju ponavljanja iste situacije, bez opravdanih razloga, naredna sjednica održati.“
– Brisanjem ove odredbe Pravila Ustavnog suda BiH Sud je svojom posljednjom odlukom, i formalno, sam sebe doveo u situaciju da funkcioniše bez sudija koji su predstavnici jednog entiteta, što je u složenim državama, pogotovo ovakvog oblika državnog uređenja, nedopustivo, potencijalno opasno i dovodi u pitanje legitimitet njegovog rada. Pogotovo, s obzirom na činjenicu da ova institucija, velikim dijelom kreira ustavnopravni poredak BiH, posebno kroz odlučivanje sudija stranaca, jer sudije iz reda samo jednog konstitutivnog naroda, uz njihovu podršku, i bez učešća sudija iz jednog entiteta, tj. Republike Srpske, mogu, bez obzira na ustavnu normu da se odluke donose glasovima većine svih sudija, donijeti bilo koju odluku – podsjeća Ustavni sud RS.
Pod ovakvim, novouspostavljenim, uslovima, uzimajući u obzir sve demokratske principe, ovaj Sud ne može normalno funkcionisati.
– To je i sam, na neki način, priznao, naravno iz drugih razloga, u svom Saopštenju od 19. 6. 2023, istakavši da je ovo „najveća kriza u posljednjih dvadeset osam godina postojanja“. Kreiranjem ovakve situacije posljednjom Odlukom Ustavnog suda BiH narušavaju se ustavni principi na kojima počiva državno uređenje BiH. Ovakva situacija ne garantuje ostvarivanje Ustavom BiH utvrđenog ustavnog statusa Republike Srpske i svih njenih građana. Pored navedenog, potrebno je istaći da u BiH ne postoji zakon o Ustavnom sudu BiH kojim bi se konkretizovale ustavne odredbe, tj. regulisao postupak pred njim i garantovala pravna sigurnost. Činjenica da sam Ustav ne propisuje ovu ustavnu obavezu ne ograničava zakonodavca da to učini – saopšteno je iz Ustavnog suda RS.
Na kraju, Ustavni sud RS ističe da je nužno i dalje insistirati na donošenju zakona o Ustavnom sudu BiH kojim bi se riješili svi navedeni problemi.
– U odnosu na posljednju Odluku Ustavnog suda BiH potrebno je zahtjevati od Ustavnog suda BiH da obavijesti Narodnu skupštinu Republike Srpske o postupku zakazivanja „vanredne“ sjednice od 19. 6. 2023. godine, dnevnom redu, načinu rada, ali i o broju sudija koji su učestvovali u radu, tj. sastavu Suda, što je relevantno sa aspekta do tada važećeg člana 39. Pravila Ustavnog suda BiH tj. pravne valjanosti Odluke od 19. 6. 2023. godine. S obzirom na navedeno, kao i s obzirom na činjenicu da je glavni ustavotvorac u BiH bila međunarodna zajednica te da postoje institucije međunarodnog karaktera odgovorne za njegovo provođenje, potrebno je zahtijevati da se iste hitno izjasne o ovakvoj situaciji. Prije svega, zbog činjenice da Ustavni sud BiH svojim daljnjim radom, sa nepostojanjem legitimiteta svojih budućih odluka dovodi u pitanje funkcionisanje BiH kao demokratske države složenog oblika državnog uređenja i pravom Republike Srpske da bude, u skladu sa Ustavom, adekvatno zastupljena u njenim institucijama, kako u njihovom radu, tako i u njihovom odlučivanju. Republika Srpska ima pravo da zahtijeva sve naprijed navedeno s obzirom na činjenicu da je jedan od potpisnika Aneksa IV Dejtona – zaključuje Ustavni sud Srpske.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu