Tramp je u petak izjavio da preporučuje da carina od 50 odsto stupi na snagu 1. juna zbog frustracije što pregovori s EU ne napreduju dovoljno brzo.
Ova prijetnja uzdrmala je globalna finansijska tržišta i dodatno zaoštrila trgovinski rat koji je obilježen čestim promjenama tarifne politike prema trgovinskim partnerima i saveznicima SAD.
Tramp, koji je više puta izražavao prezir prema EU i načinu na koji se odnosi prema SAD u trgovini, popustio je nakon što mu je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u nedjelju rekla da EU treba više vremena za postizanje dogovora.
Tokom telefonskog razgovora zamolila ga je da odgodi carine do jula, roka koji je prvobitno bio postavljen kada su u aprilu najavljene nove carine. Tramp je novinarima rekao da je udovoljio zahtjevu.
– Imali smo jako lijep razgovor i pristao sam da to pomjerimo. Rekla je da ćemo se brzo sastati i vidjeti možemo li nešto dogovoriti – rekao je Tramp prije povratka u Vašington nakon vikenda provedenog u nju Džersiju.
Fon der Lajen je u objavi na društvenoj mreži X napisala da je imala “dobar razgovor” s Trampom i da je EU spremna za brze poteze.
– Evropa je spremna da brzo i odlučno unaprijedi pregovore – poručila je i dodala da kako bi postigli dobar dogovor, potrebno je vrijeme do 9. jula.
Evro i američki dolar su porasli u odnosu na sigurna utočišta – japanski jen i švicarski franak – nakon vijesti o produženju roka.
Početkom aprila Tramp je postavio rok od 90 dana za trgovinske pregovore između EU i SAD, koji bi istekao 9. jula.
Ali, u petak je iznenada preokrenuo stav i rekao da ga dogovor više i ne zanima.
– Ne tražim dogovor. Mi smo već postavili dogovor – carina od 50 odsto – rekao je Tramp.
Nakon toga, glavni američki i evropski berzanski indeksi su pali, a dolar je oslabio.
Tramp je svojim trgovinskim politikama nastojao preoblikovati svjetsku ekonomiju, ali nakon što je njegova aprilska najava carina na više zemalja izazvala potrese na finansijskim tržištima, ublažio je prijetnje i opredijelio se za pregovore.
Od tada je Vašington postigao dogovor s Britanijom i održao razgovore s Kinom.
Međutim, napredak s EU bio je ograničen, što je izazvalo Trampovu ljutnju i dodatno zaoštrilo šire tenzije između dva saveznika, posebno u kontekstu njegove politike “Amerika na prvom mjestu” i evropske dugogodišnje ovisnosti o Vašingtonu kada je riječ o bezbjednosti i odbrani.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu