Svijet

Traže ostavku Si Đinpinga: Nazamislivi protesti potresaju Kinu (FOTO, VIDEO)

Kinu tresu nezapamćeni protesti zbog vladine stroge politike nultog-kovida.

Traže ostavku Si Đinpinga: Nazamislivi protesti potresaju Kinu (FOTO, VIDEO)
FOTO: MARK R. CRISTINO/EPA

Rastuća frustracija je kulminirala nakon što je 10 osoba izgubilo živote u požaru u Urumćiju, a zbog kovid mjera vatrogasci nisu mogli da im priđu na vrijeme da bi ih spasli.

Žestoki sukobi demonstranata i policije, rušenje barikada i pozivi na ostavku lidera Sija Đinpinga su samo neke od scena kakve su do sada bile nezamislive u Kini.

Šta se dešava?

U talasu građanske neposlušnosti bez presedana poslednjih godina, tokom vikenda je izbilo na desetine protesta širom kineskih gradova, dok su frustracije zbog vladine stroge politike mjera protiv kovida proključale.

FOTO: ALEX PLAVEVSKI / EPA
FOTO: ALEX PLAVEVSKI / EPA

Grupe ljudi su se okupile na bdijenjima uz svijeće i mirnim uličnim protestima. Na nekim mjestima, poput Vuhana, probili su barijere postavljene zbog pandemije, a u Šangaju su se sukobili sa policijom.

Držeći svijeće, telefone i prazne komade papira, demonstranti su pozvali na ukidanje karantina i čestih masovnih testiranja.

Na drugim protestima čuli su se zahtevi za demokratijom i slobodom štampe i ukidanjem cenzure na internetu.

Prijavljeno je i skandiranje koje ponavlja slogane koje su demonstranti na mostu u Pekingu prikazali uoči prošlomjesečnog političkog sastanka na Kongresu Komunističke partije. „Želimo hranu, a ne PCR testove. Želimo slobodu, a ne blokade. Želimo poštovanje, a ne laži. Želimo reformu, a ne kulturnu revoluciju. Želimo glas, a ne lidera. Želimo da budemo građani, a ne robovi”, pisalo je tada na jednom transparentu.

Kako smo došli do ovdje?

Dok većina svijeta čini se zaboravlja na kovid-19, u Kini su sada i pored stogih mjera zaštite, zabilježeni rekordno visoki brojevi novozaraženih.

Nacionalna zdravstvena komisija prijavila je u ponedjeljak više od 40.000 lokalno prenosiva slučaja, što je najveća dnevna brojka od kada je korona virus prvi put otkriven u centralnom kineskom gradu Vuhanu krajem 2019.

Iako je broj slučajeva u Kini mali u poređenju sa globalnim brojkama, vlasti su insistirale na „ratu uništenja“ protiv virusa. Kako je Kina prošle nedjelje prijavila prve smrtne slučajeve od kovida u posljednjih šest mjeseci, širom zemlje je uvedena nova serija karantina.

Kako se ostatak svijeta vraća nečemu što liči na normalan život, stanovništvo Kine je i dalje podvrgnuto iznenadnim oštrim zatvaranjima područja u rasponu od pojedinačnih prodavnica do čitavih okruga, često zbog samo nekoliko slučajeva, piše “Gardijan”.

U septembru je autobus, koji je prevozio ljude do karantinskog centra u Guidžouu, imao udes, pri čemu je poginulo 27 ljudi. Broj žrtava te nesreće je bio mnogo veći od dva smrtna slučaja povezanih sa kovidom koje je pokrajina prijavila od početka pandemije.

Prošlog meseca u Džengdžouu hiljade radnika u fabrici ajfona sukobilo se sa policijom i srušilo barikade, dijelom zbog mjera protiv kovida. U gradovima koji su u lokdaunu, među stanovnicima su kolale glasine i izveštaji o samoubistvima i drugim smrtnim slučajevima koje su povezivali sa sprovođenjem nulte-kovid politike.

Takođe posljednjih nedjelja, došlo je do izliva tuge na društvenim mrežama zbog smrti četvoromjesečne bebe čiji je otac rekao da joj je liječenje odloženo za 12 sati zbog kovid mjera. Smrt trogodišnjeg dečaka na sjeverozapadu Kine od trovanja ugljen-monoksidom nakon što su njegovog oca spriječili izvršioci kovid pravila da ga odvezu u bolnicu takođe je izazvala gnjev.

Jedna 32-godišnja majka dvoje djece ubila se u karantinskom centru u Guangdžouu ranije ovog meseca nakon što je bila pozitivna i razdvojena od svog muža. Vijest, koju je objavila ugledna finansijska publikacija Caikin, brzo je izbrisana sa društvenih medija.

Kako je lista incidenata rasla, rasli su i nestrpljenje i skepticizam ljudi, uprkos pokušajima vlasti da cenzurišu informacije i neslaganje.

Potom je prošle nedjelje najmanje 10 ljudi poginulo u požaru u zgradi u Urumčiju, glavnom gradu autonomne pokrajine Sinđijang u kojoj mahom žive Ujguri, koji je bio pod karantinom oko 100 dana.

Mnogi smatraju da je za smrt tih ljudi kriv karantin. Njihov bijes je pojačan odgovorom zvaničnika, koji je, kako se činilo, okrivio stanovnike što se nisu spasili, a u petak su u gradu održani prvi protesti. Video snimci prikazuju ljude na trgu kako pjevaju kinesku himnu sa tekstom: „Nek ustanu oni koji odbijaju da budu robovi“.

U subotu se okupilo mnoštvo ljudi u Šangaju na ulici nazvanoj po Urumćiju, prijesolnici Sinđijanga. Uz izuzetan rizik, masa je skandirala i tražila da kineska Komunistička partija i lider Si Đinping podnesu ostavke. Do nedjelje talas demonstracija u kojima se izražava solidarnost sa Urumčijem i lokalne frustracije proširio se na gradove uključujući prestonicu Peking, Šangaj, Čengdu, Vuhan, Landžou, Nanđing i desetine univerzitetskih kampusa.

Koje je značenje bijelih papira?

Prazni komadi papira postali su simbol rastućih protesta. Prostor za bezbedno izražavanje neslaganja je efikasno eliminisan pod autoritarnom vladavinom Sija i neverovatno je rizičan. Beli listovi papira su znak uskraćivanja slobode govora i neobuzdane cenzure.

Protest na elitnom univerzitetu Cinghua u Pekingu počeo je tako što je jedna studentkinja držala jedan list prazan list u blizini menze u kampusu. Odnijelo ga je osoblje, ali je ona, prema izvještajima, ostala na mjestu, a ubrzo su joj se pridružile desetine, a potom i stotine drugih. Bijeli papir predstavlja sve što želimo da kažemo, ali ne možemo da kažemo – rekao je Rojtersu jedan mladi demonstrant na pekinškoj rijeci Liangma.

U video snimku koji je navodno snimljen u Pekingu, jedna žena je kritikovala izvještavanje državnih medija o tragediji koja je “izazvana ljudskim faktorom” u Urumćiju. Sve su to laži, sve je ćutanje. „Pokrenuli smo pokret sjećanja na prazan papir. Da li kažemo nešto na papiru? Ne. Sve optužbe su u našim srcima. Sve misli su u našim srcima – kaže ona.

Šta se dešava sa demonstrantima?

Policija je privela nepoznati broj demonstranata, uključujući najmanje jednog stranog novinara. Druga noć protesta u Šangaju naišla je na žestok policijski odgovor, a Bi-Bi-Si je saopštio da je njegov snimatelj Edvard Lorens iz Šangaja priveden i pretučen prije nego što je pušten.

Policija je saopštila samo da ga je pritvorila “zarad njegovog dobra”, da ne bi “zakačio kovid u masi”, preneo je Bi-Bi-Si. Kasnije je Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo da se novinar Bi-Bi-Sija, koji je priveden i pušten nekoliko sati kasnije, nije predstavio policiji kao novinar.

Pročitajte još

U Pekingu su se u nedelju uveče dvije grupe demonstranata, od najmanje 1.000 ljudi, okupile duž 3. obilaznice kineske prijestolnice blizu reke Liangma, odbijajući da se raziđu. Gomile u blizini Trga Tjenanmen zahtevale su demokratiju i vladavinu zakona i osudile diktature i „kultove ličnosti“.

Zašto su ovi protesti značajni?

– Posmatrači kažu da ovi protesti nisu slični ničemu što su videli decenijama, možda još od smrtonosnog gušenja studentskih skupova na trgu Tjenanmen u Pekingu 1989. godine. Zato što su toliko sinhronizovani u smislu obima i veličine gužve u ovim gradovima, to je zaista izuzetan razvoj – kaže profesor Dali Jang, politikolog sa Univerziteta u Čikagu.

Jang kaže da su zabrinuti zbog incidenata kao što su požar u Urumčiju i autobuska nesreća, jer bi se to moglo dogoditi svakom od njih. Svi ti ljudi dele iste situacije – blokade, zabrinutost oko poslova i poslovanja, i razne oblike frustracija u vezi sa medicinskom njegom i smrću – rekao je on.

Savremeni element ovih protesta je pobuna protiv cenzure na internetu. Kineski internet zaštitni zid i armije moderatora informacija su izuzetno efikasni, ali su možda dostigli granice strpljenja ljudi.

Građani se igraju mačke i miša sa cenzorima, pronalazeći kreativne načine da dijele video snimke i objave o protestima, izraze solidarnost ili se žale na vlasti. U Pekingu demonstranti su pozvali na povratak slobode izražavanja.

“Vratite filmove, želimo slobodu bioskopa. Želimo slobodno izražavanje. Vratite medije, vratite nam novinarstvo”.

Dok se sve ovo dešava, stotine hiljada ljudi se okupljaju na katarskim stadionima da gledaju Svetsko prvenstvo u fudbalu. Gomila tijesno zbijene gomile bez maski nije prošla neprimjećeno od strane kineskih navijača, uprkos tome što su emiteri namjerno izbjegavali snimke publike. Posmatrači su primjetili da se kineski emiteri tradicionalno pripremaju da „precenzurišu” međunarodne sportske utakmice, izbegavajući snimke publike u slučaju da neko drži politički osjetljivu zastavu ili slično, ali u sadašnjem kontekstu ova praksa sada dobija mnogo više pažnje i kritika.

Mnogi koji pokušavaju da podijele informacije to manje čine na javnim mrežama kao što je Veibo (Weibo); umjesto toga okreću se onima koje su privatnije – i teže za cenzuru kao što je Vi čet (We Chat).

Šta će se dalje dešavati?

Protesti u Kini nisu rijetki, ali ovakve razmjere i širenje svakako jesu. A ono što demonstranti traže – okončanje stroge politike nultog kovida – nije nešto što je vlada sada spremna da učini.

Sve oči su sada uprte u to da li se protesti nastavljaju ili će rasti tokom nedelje i kako će vlasti reagovati. Vjerovatno će biti teških posljedica za one koji su identifikovani kao demonstranti.

Državni mediji su ćutali o protestima, ali su umjesto toga objavili oštro formulisane pozive da se „nepokolebljivo pridržavaju“ nultog kovida.

Jang primjećuje varijacije u odgovoru lokalnih vlasti na dosadašnje proteste, uz slučajno popuštanje ograničenja u nekim oblastima i žestoku policijsku akciju u drugim. On takođe kaže da postoje neke promjene koje bi centralna vlada mogla da unese da bi smirila ljude, ili bi mogla da ublaži pritisak tako što će premjestiti lokalne zvaničnike ili privatne kompanije uključene u odgovor na pandemiju.

– Oni bi mogli da pruže mnogo jasnije smernice, na primjer kako i kada bi Kina mogla da prekine sa politikom nultog kovida. Do ovog trenutka poruke su bile frustrirajuće i zbunjujuće, čak i za zvaničnike. Izazov je što ovaj virus ne nestaje – rekao je, prenosi Blic.

Prihvati notifikacije