EU ostaje otvorena za sve zemlje ‘Zapadnog Balkana’, ali njihovo buduće članstvo i perspektiva zavisi o vlastitim postignućima i provođenju reformi, te ispunjenju kriterijuma i mjerila. Kao što je Hrvatska to isto učinila prije više od 11 godina odradivši težak posao – rekao je Grlić Radman.
Grlić Radman se u petak u sklopu inicijative “Prijatelji Zapadnog Balkana” sastao u Austriji s ministrima spoljnih poslova BiH, Crne Gore, Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije.
– Kada govorimo o nekim zemljama zapadnog Balkana važno je reći da njihova spoljna politika mora biti 100 odsto usklađena, u punini, s evropskom zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom – rekao je Grlić Radman.
Sastanku su prisustvovali i ministri spoljnih poslova Austrije, Slovenije, Italije, Češke, Slovačke i Grčke koje su članice EU.
– Prijatelji ‘Zapadnog Balkana’ je inicijativa koju je 2023. godine pokrenuo austrijski ministar spoljnih poslova Aleksandar Šalenber “u cilju pružanja podrške postupku proširenja EU”. Prvi takav sastanak bio je održan prije četiri mjeseca u Rimu. Ovo je bio drugi sastanak na kojem smo čuli poglede tih zemalja i njihova postignuća (u procesu pristupanja) – izjavio je Grlić Radman.
Podsjetimo, Crna Gora, Srbija, BiH, Sjeverna Makedonija i Albanija kandidati su za članstvo u EU.
– Želimo im pomoći svojim iskustvom i svojom ekspertizom. Važne su bezbjednost i promocija regionalne sigurnosti, te dobrosusjedski odnosi. To je temelj – napomenuo je Grlić Radman.
Grlić Radman rekao je da se “potrebno suočiti s prošlošću” i “ne posezati za nekim temama koje mogu još više proširiti otvorene rane raspada bivše Jugoslavije”.
– Potrebno se okrenuti budućnosti i naravno riješiti otvorena pitanja, ali u duhu dobrosusjedskih odnosa i skladno vladavini prava sadržanih u 23. i 24. poglavlju (pristupnog postupka s EU) – izjavio je Grlić Radman.
Grlić Radman poručio je da za zemlje “Zapadnog Balkana” neće biti “prečaca” i “političkih puteva”, nego “pravnih” koje propisuje EU.
Ministri su razgovarali i o potrebi jačanja putne, željezničke i pomorske infrastrukture.
– Ona će imati uticaja na bezbjednost i stabilnost zapadnog Balkana i na jačanje slobodnog zajedničkog tržišta – rekao je Grlić Radman.
Grlić Radman podsjetio je okupljene na “potrebu snažnije energetske diverzifikacije” i sticanja nezavisnosti od trećih zemalja.
– Prije svega o Rusiji – naglasio je Grlić Radman.
Grlić Radman rekao je da Hrvatska želi “pomoći” zemljama zapadnog Balkana da i one smanje istu zavisnost.
– A Hrvatska tu može poslužiti kao model. Ona je već postala energetsko čvorište za širu regiju (…) Slovenije, Mađarske , Slovačke , Italije i Njemačke – rekao je Grlić Radman.
Grlić Radman istakao je da je za Hrvatsku veoma važan projekat Junže interkonekcije.
– Za Hrvatsku je zato važan projekat Južne interkonekcije koji bi vodio prema BiH – rekao je Grlić Radman.
Grlić Radman je prethodno bio i na sastanku ministara spoljnih poslova 14 podunavskih zemalja.
Ministri Njemačke, Austrije, Češke, Slovačke, Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Srbije, BiH, Crne Gore, Bugarske, Rumunije, Moldavije i Ukrajine sastali su se na svom godišnjem forumu, a domaćin je bila Austrija. Te zemlje od 2011. godine sarađuju u sklopu političkog okvira “Strategija Evropske unije za podunavsku regiju” (EUSDR), u kojem je Evropska komisija savjetnik. Austrija do kraja godina predsjeda tim okvirom, prenose Nezavisne novine.
Austrijski funkcioneri rekli su da je toj zemlji proširenje EU na jugoistok jedan od prioriteta spoljne politike zbog tradicionalnih veza s tim dijelom Evrope i širenja tržišta za austrijske kompanije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu