Od pete nedelje, generalno posmatrano, broj oboljelih je neznatan i kreće se ka nuli.
Činjenica je da poslije vakcinacije ima oboljelih od Kovida. Blic je objavio i nekoliko svjedočenja naših sugrađana koji su se razboljeli. Međutim, iako poput bombe odjekne – “razbolio se, a vakcinisan”, realnost je drugačija i ne ide u prilog antivakserima. Činjenica je, da su simptomi neuporedivo blaži, da bolest nema nepredvidivi tok koji odnosi živote u danu, za razliku od oboljevanja pacijenata koji nisu vakcinisani.
Da vakcina štiti dokazuje i egzaktan podatak dobijen praćenjem vakcinisanih – mogućnost razboljevanja je 50 puta manja od građana koji nisu vakcinisani.
Blic ekskluzivno objavljuje nove preliminane podatke istraživanja koje je u toku i kojim se prati 28.630 vakcinisanih koji su u bazi Doma zdravlja u Kragujevcu, a na kome radi tim kojim rukovodi profesor medicinskog fakulteta Dejan Baskić. Broj obuhvaćenih građana koji su vakcinisani je reprezentativan i može se smatrati parametrom za cijelu Srbiju. Analiza i praćenje samih vakcinisanih ali i u odnosu na nevakcinisane, donosi precizne naučne odgovore o djelovanju četiri vakcine koje su korišćene na prostoru Srbije.
Sve revakcine su najrizičnije za zaražavanje u trećoj nedjelji osim Astra zeneke kod koje se obnavlja cvakcina u 12 nedjelji. Sudeći po rezultatima, kod svih vakcina pada broj ili gotovo da nema oboljelih poslije revakcinacije.
Prvo, generalno posmatrano, procenat oboljelih poslije vakcinacije je 2.03 odsto dok se do sada kod nevakcinisanih razboljelo – 8,11 odsto. Brojka se smanjuje s revakcinacijom na 1,17 odsto, a tri nedjelje nakon revakcinacije je 0,57 odsto. Pokazalo se da je efikasnost tri nedjelje nakon revakcinacije – 92 odsto.
Upravo treća nedjelja se ispostavlja kao najrizičnija. Već u četvrtoj nedjelji procenat pada i to na 0.38 odsto oboljelih, a u petoj nedjelji se ionako mali broj zaraženih smanjuje na 0.14 obolelih. Šesta nedjelja svjedoči o bukvalno promilima, sedma – 0.05 odsto. Potom nema više oboljelih u do sada propraćenih 11 nedjelja.
Kako koja vakcina “radi”?
Procentualno najrizičnija treća nedjelja zabilježila je najčešće zaražavanje poslije primljene kineske vakcine. Nakon ruske vakcine riječ je o drugoj nedjelji, Fajzer takođe u drugoj, a Astra Zeneka procentualno imala je od 11 nedjelja najčešće zaražavanje u prvoj nedjelji.
Važno je napomenuti da broj oboljelih vakcinisanih određenim vakcinom primjera radi, Fajzer, Astra Zeneka ne prelazi deset zaraženih. Tako Fajzer poslije četvrte nedjelje od prve vakcine nema oboljele, a Astra Zeneka od preko 1000 građana koji su se primili, ima jednog oboljelog u petoj nedjelji po vakcini, a potom nijednog zaraženog. Kineska vakcina koju je i primilo najviše građana, po svemu sudeći sporije stvara antitijela pa oboljelih praktično nema od sedme nedjelje od prve vakcine. Ruska vakcina od skoro 5.000 građana koji su je primili ima dva oboljela u šestoj nedjelji.
Kada je riječ o oboljevanju poslije vakcinacije, presudno važan segment je težina bolesti. Specifična pneumonija koju stvara virus Korona i zbog koje su pune bolnice i ne samo u Srbiji. I u ovom dijelu postoji drastična razlika između vakcinisanih i nevakcinisanih – pneumonija se razvila kod 0,7 onih koji su primili kinesku, iste vrijednosti – 0,3 odsto imaju ruska i Astra Zeneka i 0,1 odsto Fajzer. U bolnicu je primljeno 0,2 odsto građana koji su primili kinesku, 0,1 rusku i po dosadašnjim rezultatima istraživanja – nijedan pacijent koji je primio Fajzer ili Astra Zeneku.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu