Ovu odluku usvojili su odbornici Skupštine Sombora i ona je dio novousvojenog Statuta grada, a donijeta je bez polemike jer je prema posljednjem popisu stanovništva u ovom naselju procenat građana hrvatske nacionalne manjine veći od 15 odsto.
Prema prethodnom Statutu grada Sombora, hrvatski jezik i pismo su službeni u Bačkom Monoštoru i Bačkom Bregu, te je Svetozar Miletić treće mjesto pri Somboru koje, osim srpskog i mađarskog jezika, ima i hrvatski u službenoj upotrebi.
Marija Bagi iz Hrvatskog-bunjevačko kulturnoumjetničkog društva “Lemeš” – Svetozar Miletić, kaže za “Blic” da uvođenje hrvatskog u službenu upotrebu mnogo znači pripadnicima hrvatske nacionalne zajednice.
– Svi smo pomalo zatečeni, prijatno iznenađeni i pozdravljamo ovu odluku. Hrvati ovdje postoje dugo i njihov broj nije mali i zato je i donesena ta odluka. Hrvatska zajednica je aktivna u Svetozaru Miletiću. Na zvaničnim tablama je do sada sve bilo ispisano na latinici, ćirilici i mađarskom jeziku i pretpostavljamo da će sada biti nekih promjena na tablama ustanova. Ljudi pitaju da li će i dokumenta moći da dobiju na hrvatskom jeziku i vjerujemo da će za pojedina imati tu mogućnost. Sada svi osjećaju da su ravnopravni u našem mjestu – kaže Marija Bagi.
Predstavnici hrvatske nacionalne zajednice u Srbiji se nadaju da će primjer Sombora slijediti i drugi gradovi i opštine u kojima žive Hrvati.
Iz Hrvatskog nacionalnog vijeća poručuju da bi “pozitivnu praksu trebalo nastaviti u mjestima gdje postoji želja roditelja da im dejca u školama slušaju nastavu na hrvatskom jeziku i da će to biti omogućeno”.
Hrvatski jezik ima status službenog u Subotici još od 1993. godine, a kasnije je uveden i u Somboru, Apatinu i Sremskoj Mitrovici.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu