Svijet

TRIK ZA SREĆU Kupanje u ledenoj vodi utiče na raspoloženje, čula, olakšava mamurluk (VIDEO)

Sve veći broj Danaca se kupa u ledenoj vodi kako bi odagnali zimsku depresiju, dok pojedine kompanije ovu aktivnost uključuju u svoj timbilding. Od novembra do februara, saune i džakuziji su u punom pogonu, a mnogi stanovnici Kopenhagena imaju običaj da se brčkaju u ledenom moru, čija temperatura tokom zime opadne i do 2°C.

TRIK ZA SREĆU Kupanje u ledenoj vodi utiče na raspoloženje, čula, olakšava mamurluk (VIDEO)
FOTO: JONNA JINTON/YOUTUBE/PRINTSCREEN

Zimsko brčkanje i saune nisu nova tradicija u skandinavskim zemljama. Iako nedostaje naučnih dokaza koji bi potkrijepili ovu tvrdnju, mnogi Skandinavci na kupanje u hladnoj vodi gledaju kao na aktivnost koja popravlja raspoloženje, pospješuje osjećaj zadovoljstva i njeguje zajedništvo.

Postoji oko 90 zvaničnih klubova za zimsko plivanje širom Danske sa 20.000 prijavljenih članova, piše BBC.

Danska može biti veoma sumorna između novembra i aprila, kada nema puno dnevne svjetlosti, pa se desi da sedmicama ne vidimo Sunca. Mnogi ljudi, uključujući i mene, pate od blage zimske depresije – kaže Mikel Falk Meler, član jednog kluba za zimsko plivanje, dodajući da skok u ledenu vodu pruža nevjerovatan nalet energije i endorfina.

– U Skandinavcima postoji težnja da pronađu alternativne izvore endorfina u prirodi, jer ga ne dobijamo dovoljno od Sunca – objašnjava Meler.

Pojedine velnes kompanije su usvojile ovu aktivnost kao dio pogodnosti koje pružaju svojim klijentima. Među njima je i spa-hotel ”Kurhotel Skodsborg” iz okoline Kopenhagena, koji svojim gostima pruža mogućnost da borave u toploj sauni uz instruktora, koji ih podučava tehnikama disanja, meditaciji i primeni eteričnih ulja, pa da potom urone u obližnje Baltičko more, čija temperatura obično iznosi oko 4°C.

Naučno pokriće oskudno

Zanimljivo je da još nije urađeno temeljno istraživanje koje bi se pozabavilo zdravstvenim pogodnostima kupanja u hladnoj vodi. Sa fiziološke tačke gledišta, negativne strane su opasnost od naglog srčanog udara, hipotermije i utapanja. Sa druge strane, hladna voda budi čula i izaziva nalet energije, jer tijelo stupa u „bori se ili bježi” stanje. Mnogi ljudi, a pogotovo sportisti, primjenjuju hladne kupke kako bi smanjili otok ili upalu.

Pored tjelesnog, Danci ističu i pogodnosti po mentalno zdravlje. Kako objašnjava Stiven Har iz Kopenhagena, on se trudi da bar jednom nedjeljno pliva u kopenhagenskoj luci.

– Plivanje u hladnoj vodi mi resetuje mozak, naročito ako sam imao naporan dan na poslu ili ukoliko sam mamuran. Uvijek se osjećam pozitivnije poslije toga. To je dobar trik da se unese više sreće u život dok traje hladno vrijeme, koje nas deprimira – kaže Stiven.

Uprkos nedostatku naučnih dokaza koji svjedoče o tome u kolikoj mjeri je hladna voda zaista pogodna po naše tijelo i um, Danci su ubijeđeni u njenu korist. U gradovima poput Kopenhagena i Orhusa je omogućeno plivanje tamošnjim primorskim lukama nakon što su vlasti preusmjerile izliv otpadne vode drugde i time učinile gradske luke čistijima.

Zaposleni u firmi ”Organic Basics”, koja se bavi proizvodnjom donjeg veša organskog porijekla, svakog prvog radnog dana u godini odlaze na grupno brčkanje u hladnoj vodi. Kristofer Imanuel, osnivač firme, tvrdi da na taj način njegove kolege izlaze iz svoje zone komfora i stiču priliku da bolje upoznaju jedni druge.

Za mnoge Dance, zajednički odlazak u saunu i kupanje u hladnoj vodi je i prilika da se oslobode straha i da budu u dodiru sa svojim tijelom i umom. Stručnjaci, opet, ističu da ono što istinski nedostaje jeste jedna studija koja će izolovano ispitati učinak koji hladnoća ima na kontrolisanu grupu ispitanika.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu