Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je prošle sedmice 3 posto, na 99,78 bodova, najnižu razinu u tri godine.
Pritom je kurs evra skočio 3,6 posto, na 1,1355 dolara, najviši nivo od februara 2022. godine.
Američka je valuta oslabila i prema japanskoj, za 2,3 odsto, pa je njezina cijena zaronila na 143,50 jena.
Oštar pad kursadolara drugu sedmicu zaredom posljedica je nesigurnosti zbog carina koje predsjednik SAD Donald Tramp malo najavljuje, malo odgađa, pa ih na uvoz iz Kine povećava.
Prošle srijede Tramp je neočekivano na 90 dana odgodio dodatne, recipročne carine za sve zemlje osim Kine, ali je ostavio osnovne carine od 10 odsto na gotovo sav uvoz. Nakon te Trumpove odluke mnoge su zemlje poručile da su spremne pregovarati. Među ostalim, i Evropska unija, koja je odgodila i svoje protumjere na Trampove carine.
No carinski rat između Washingtona i Pekinga se nastavlja jer je Tramp povećao ukupnu carinsku stopu na uvoz kineske robe na 145 odsto. Kina je pak na uvoz američke robe povećala carine na ukupno 125 odsto, prenosi SEEbiz.
Ta eskalacija carinskoga rata između dvije najveće svjetske ekonomije mogla bi izazvati poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta globale ekonomije, pa i recesiju.
Dolar inače slovi za jednu od sigurnih valuta u nesigurna vremena, no kako američkoj ekonomiji prijeti usporavanje rasta, pa čak i recesija, dolar se našao pod pritiskom, dok su znatno ojačale japanska i švicarska valuta, koje se također smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena. Kurs ‘švicarca’ prema dolaru dosegnuo je najviši nivo u više od 10 godina.
Dolar je pod pritiskom i zbog pojačane prodaje američkih državnih obveznica, zbog čega su prinosi na 10-godišnje obveznice dosegnuli oko 4,5 odsto. To predstavlja sedmični rast prinosa za 40 baznih bodova, što nije zabilježeno još od 2001. godine.
Pad dolara, zajedno s padom Wall Streeta i američkih državnih obveznica, može značiti da strani ulagači na Trumpove protekcionističke mjere odgovaraju prodajom američke imovine, kažu analitičari.
– Očigledan je egzodus iz američke imovine. Pad dolara nije samo posljedica procjena o usporavanju rasta američkog gospodarstva i trgovinske nestabilnosti. Tu je i nešto više, radi se o padu povjerenja u dolar i kredibilitet američkih politika. Dosad je u razdobljima nesklonosti ulagača prema riziku dolar jačao kao sigurna valuta, no sada je dolar pod pritiskom, dok japanski jen i švicarski franak jačaju – objašnjava Win Thin, strateg u firmi Brown Brothers Harriman, prenosi Biznis.ba.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu