Kajmakovićeva je, kako je saopšteno, na “crnu listu” dospjela jer je “kontinuirano podrivala vladavinu zakona u BiH”.
– Tužilaštvo radi u skladu sa Ustavom i zakonima BiH i od tužilaca se traži da svoje dužnosti vrše bez favorizovanja, pristrasnosti ili predrasuda. Uprkos ovim obavezama u smislu izbjegavanja malverzacija u vršenju dužnosti tužioca, Diana Kajmaković je flagrantan primjer korumpiranog državnog tužioca povezanog s kriminalnim organizacijama – naveli su u Ministarstvu finansija SAD.
Saradnja s kriminalcima
Dodali su da su, kao dio širih aktivnosti na suzbijanju organizovanog kriminala i trgovine narkoticima u BiH, istražioci analizirali privatnu komunikaciju vođenu posredstvom kriptovanih aplikacija za razmjenu poruka.
– Kriminalci koji su koristili ovaj kanal komunikacija spominjali su Kajmakovićevu, koja je radila na nekim od istraga u vezi sa ovim aktivnostima. Kao podršku trgovcima narkoticima i drugim kriminalcima, Kajmakovićeva je pomagala u prikrivanju dokaza, sprečavanju krivičnog gonjenja, te je na druge načine pomagala nezakonite aktivnosti u zamjenu za ličnu korist. Takođe je pokušala blokirati istragu u vezi s pojedincima iz kriminalnog miljea sa kojima je očigledno sarađivala – navodi se u obrazloženju za stavljanje Kajmakovićeve na “crnu listu” SAD.
Kajmakovićeva je tako druga tužiteljka Tužilaštva BiH koja se ove godine našla na “crnoj listi” SAD. Prije nje, na istu listu, dospjela je bivša glavna tužiteljka Gordana Tadić, pod optužbom SAD da je “koristila svoj položaj za promociju ličnih i porodičnih interesa i zaštitu svojih političkih patrona od krivičnog gonjenja”.
Pod sankcijama
Na “crnu listu” SAD je krajem prošle godine dospio i bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog saveta BiH, Milan Tegeltija, pod optužbom da je koristeći službeni položaj “učestvovao u koruptivnim radnjama koje su uključivale korištenje političkog uticaja i službenog položaja za ostvarivanje lične koristi”.
Osim njega, pod sankcije SAD je dospjela i Tegeltijina supruga, kao i srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, bivši potpredsjednik SDA i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Asim Sarajlić, delegat SNSD u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Nikola Špirić, te poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH, Mirsad Kukić, i bivši poslanik u Parlamentu FBiH, Amir Zukić.
Ono što je poznato jeste da je svima njima zabranjen ulazak u SAD, blokirana im je imovina u SAD, ukoliko je imaju, a državljanima SAD i kompanijama iz te zemlje je zabranjeno da posluju sa osobama sa “crne liste”.
Ono što je javnosti bilo nepoznato jeste da je Tužilaštvo BiH u međuvremenu protiv svih njih otvorilo i istragu kako bi ispitalo navode zbog kojih ih je Amerika stavila na svoju “crnu listu”.
Provjera informacija
Ovo je prije dva dana potvrdio vršilac dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH, Milanko Kajganić, koji je, reagujući na stavljanje Kajmakovićeve na “crnu listu”, istakao da Tužilaštvo BiH već ima formiran predmet koji se odnosi na provjeru informacija koje se odnose na nju.
– Dva tužioca rade na navedenom predmetu i nastaviće da postupaju u predmetu dok ne donesu tužilačku odluku – rekao je Kajganić.
On je još otkrio da Tužilaštvo BiH ima već formiran od ranije predmet koji se tiče svih osoba u BiH koja su na listama, između ostalih, i SAD.
– Tužioci u takvim predmetima provjeravaju i prikupljaju dokaze za koruptivne aktivnosti zajedno sa organima, između ostalog, i SAD. Tako će se postupiti i u ovom predmetu – istakao je Kajganić.
Iz ovog proizlazi da su pod istragom ne samo svi oni koji se nalaze na “crnoj listi” SAD, već i drugih zemalja, pa samim tim i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, kojoj je Velika Britanija, zajedno s Dodikom, u aprilu ove godine uvela sankcije, zbog navodnog pokušaja da naruše legitimitet i funkcionalnost BiH.
Šta su čekali u pravosuđu?
Na pitanje da li je istraga Tužilaštva BiH bila očekivana kada je riječ o osobama koje se nalaze na “crnim listama” SAD i drugih zemalja, pravni stručnjak Josip Muselimović ističe da jeste.
– Bezbroj puta sam upozorio da se naš pravosudni sistem nalazi u okolnostima koje zahtijevaju hitnu, odlučnu i najkvalitetniju istragu i promjene na svim nivoima odlučivanja – kaže Muselimović.
On ističe da je tragično to što su čelni ljudi u pravosuđu pod istragom. Tu ne misli samo na osobe sa “crne liste”, već i ranije slučajeve, u prvom redu, kako ističe Muselimović, kada su u pitanju bivši glavni tužioci Tužilaštva BiH, od Marinka Jurčevića, Milorada Barašina, Gorana Salihovića do Gordane Tadić.
– Tragično je kada vidimo da su čelni ljudi u pravosuđu imali upletene prste u kriminalne radnje. Imamo pravosudni sistem koji ne funkcioniše i koji se probudi i razbudi tek onda kada neko sa strane interveniše i ukaže na neke nelogičnosti i nezakonitosti – kaže Muselimović za Srpskainfo.
Dodaje da je pravosuđe trebalo samo da reaguje i ispita ono što se osobama koje se nalaze na “crnoj listi” SAD stavlja na teret, i prije nego što su dospjele na tu “crnu listu”.
– O puno stvari se pričalo i prije nego što su pojedine osobe dospjele na “crnu listu” tako da je trebalo reagovati odmah. Uostalom, ako postoji sumnja da je neki funkcioner umiješan u korupciju i kriminal, zar tako nešto ne treba da otkrije domaće pravosuđe i policija, a ne da reaguju tek nakon što vlada neke druge države ukaže na to – kategoričan je Muselimović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu