Projekat Hejr Resajkl ubacuje pramenove i kovrdže u mašinu koja ih pretvara u kvadrate, a oni se mogu koristiti za upijanje ulja i drugih ugljovodonika koji zagađuju životnu sredinu ili se mogu pretvoriti u biorazgradive kese.
Saosnivač projekta Patrik Jansen objašnjava da jedan kilogram kose može da apsorbuje sedam do osam litara nafte i ugljovodonika.
Dodaje da spomenuti proizvod može da se stavi u odvode za upijanje zagađenja.
– Naši proizvodi su tim više etični, jer se proizvode lokalno, nisu uvezeni s druge strane planete – rekao je za Rojters.
Na mrežnoj stranici projekta stoji da kosa ima snažna svojstva – jedan pramen može da izdrži do 10 miliona puta veću težinu, a osim što upija masnoću i ugljovodonike, rastapa se u vodi i vrlo je elastična zbog svojih keratinskih vlakana.
Izabel Voulkidis, vlasnica salona Heljode u Briselu, jedna je od desetina frizera širom zemlje koji plaćaju malu naknadu za projekat, kako bi skupili ošišane kose, prenosi N1.
– Lično me motiviše to što je po meni sramota da se kosa danas samo baca u smeće, a znam da se mnogo toga s njom može učiniti – kazala je.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu